Rast neizvjesnosti na financijskim tržištima potaknut padom na svjetskim dioničkim tržištima uz špekulacije oko dinamike podizanja kamatne stope od strane Fed-a, utjecao je u posljednje vrijeme na snažniji rast potražnje za zlatom.
Cijena zlata je tako prošlog tjedna porasla na 1.247,70 dolara za uncu, ujedno i najvišu razinu od 6. veljače 2015. No uz smanjenje neizvjesnosti početkom ovog tjedna, i oporavkom dioničkih tržišta zabilježena je korekcija cijena, te se tako cijena zlata jutros na burzi trgovala na razini od 1204,7 dolara za uncu, navode analitičari RBA.
Kina i Indija imaju najveću potražnju za zlatom
Prema najnovijem izvješću Svjetskog vijeća za zlato (WGC), usprkos izazovima u prvoj polovici godine, potražnja za zlatom oporavila se drugoj polovici 2015. kao rezultat snažnog porasta kupnje središnjih banaka i snažnije potražnje iz Kine i Indije. Globalna potražnja za zlatom u 2015. tako je iznosila 4.212 tone, zabilježivši gotovo stagnaciju u odnosu na 2014. (-0,33%). Tržištem i dalje dominiraju Kina (985 tona) i Indija (849 tona), čineći tako 45% svjetske potrošačke potražnje s godišnjim rastom od 2% odnosno 1%.
Globalna investicijska potražnja u 2015. porasla je za 7,7% (s 815 tona na 878 tona). Unutar investicijske potražnje u dijelu ”maloprodaje” potražnja za kovanicama i zlatnim polugama ostala je u 2015. relativno stabilna nakon što su investitori iskoristili niže cijene u trećem prošlogodišnjem tromjesečju (godišnji porast za 1,1% u odnosu na 2014). Pozitivan doprinos rastu investicijske potražnje za zlatom došao je od smanjena odljeva kod ETF-ova (Exchange Traded Funds) koji su s 185 tona u 2014. smanjeni na 133 tona u 2015.
Proizvodnja zlata na najnižoj razini od 2008.
U najvećem potrošačkom sektoru (nakit) potražnja je u 2015. bila niža za 3% u odnosu na godinu ranije (pad s 2.481 tona u 2014. na 2.415 tona u 2015.). Nakon sporijeg rasta početkom 2015. u drugoj polovici godine ukupna potražnja za zlatnim nakitom zabilježila je najjaču vrijednost u posljednjih 11 godina (1.300 tona). Potražnja središnjih banaka u 2015. zabilježila je blagi rast od 0,8% (s 584 tona u 2014. na 588 tona u 2015.) kao odgovor na potrebu za daljnjom diversifikacijom portfelja uslijed rasta neizvjesnosti na tržištima (pad cijene nafte, uz usporavanje globalnog rasta). Tako su središnje banke već šestu godinu završili kao neto kupci zlata. Pad u tehnološkom sektoru ubrzan je tijekom 2015. (godišnji pad za 5%) spustivši se na 330,7 tona, kao rezultat usporavanja prodaje finalnih proizvoda u ključnim sektorima, ali i okretanja alternativnim i jeftinijim materijalima.
Ukupna ponuda zlata u 2015. zabilježila je pad s 4,414 tona u 2014. na 4,258 tona u 2015. odnosno za 4%, odražavajući pad u djelatnosti recikliranje i rudarstva. Tako je proizvodnja u rudnicima u 2015. iznosila 3.186 tona, što je najniža razina od 2008.
