Ministar financija Zdravko Marić u utorak je, osvrnuvši se na izvješće državne revizije o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike za 2016., istaknuo da je Vlada vrlo odgovorno postupala s proračunskim novcem, da je višak prihoda iskoristila za smanjivanje deficita, što je i revizija prepoznala kao značajno,

Državna revizija dala je uvjetno mišljenje na izvršenje državnog proračuna za 2016. godinu zbog nepravilnosti i propusta koji se uz ostalo odnose na neke neizvršene naloge i preporuke revizije iz prošlih godina te korištenje proračunskih zaliha, no pozitivno je ocijenjeno što su usvojene neke njihove ranije preporuke te je izvješće transparentnije.

Objasnivši dio revizije koji se odnosi na propuste pri korištenju proračunskih zaliha, pomoćnica glavnog državnog revizora Biserka Čoh Mikulec kazala je kako su neka sredstva korištena za namjene za koje se nisu trebala koristiti, dok je pomoćnica glavnog državnog revizora Vesna Kasum navela primjer Europskih sveučilišnih igara za koje su se, kako je rekla, sredstva mogla planirati ranije.

Pozitivnim su, pak, iz revizije naglasili što su ipak uvažene neke njihove preporuke te se u izvješću za 2016. prvi put iznose podaci koji prije nisu objavljivani, što je prilog transparentnosti izvješća. “Prvi put su iskazani rashodi prema izvorima financiranja, ili na primjer godišnji izvještaj sadrži podatke o dospjelim nepodmirenim obvezama korisnika”, kazala je Čoh Mikulec.

Podsjetila je da su ukupni prihodi državnog proračuna prošle godine iznosili 116,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi 120,2 milijarde kuna tako da je deficit iznosio 3,4 milijarde kuna. Prihodi su u odnosu na 2015. veći za sedam milijardi kuna, uz istodobni rast rashoda za 1,6 milijardi kuna. Ocijenila je važnim što je prošle godine smanjen dug državnog proračuna i to za 0,2 posto u odnosu na 2015., što je prvo smanjenje od 2009. godine.

Odgovarajući na upit novinara u Saboru, Marić je kazao da najveći dio zasluga za sve što ima veze s bruto domaćim proizvodom (BDP) i gospodarskom aktivnosti “ide gospodarstvu i radnicima koji su tome doprinijeli”. Istaknuo je i da je i Vlada učinila svoje stvaranjem okvira i općenitim poboljšanjem uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.

“Što se tiče samog proračuna, tu je ipak nešto veća zasluga i same države, odnosno Vlade”, ocijenio je Marić, dodavši da je prošlogodišnji proračun planiran na realnim osnovama te da je samo ostvarenje proračuna i pojedinih pokazatelja bilo još i bolje.

Kazao je da je Vlada vrlo odgovorno postupala s proračunskim novcem, odnosno da višak prihoda nije potrošila kao “što je to bila možda praksa u prošlosti”, nego ga je iskoristila za smanjivanje deficita, istaknuvši da je to prepoznala i revizija kao značajno, kao i po prvi put dosad smanjivanje javnog duga.

Kako je istaknuo, te sjajne rezultate prepoznali su i međunarodna i domaća stručna i općenita javnost, rejting agencije i Europska komisija a sada tome daje pečat i državna revizija.

Osvrnuvši se na kritike revizije oko proračunske zalihe, Marić je kazao kako je dobro poznato za što se prema Zakonu o proračunu troše ta sredstva – za nepredviđene okolnosti.

“Mi smo prošle godine imali jednu takvu situaciju, zato je proračunska zaliha u potpunosti iskorištena – to su privremeni parlamentarni izbori”, izjavio je ministar te naveo da je bilo i još nekoliko stavki, poput potrebe za većim sredstvima za olimpijski i paraolimpijski odbor jer je bila Olimpijada, a Hrvatska je bila domaćin i Europskih sveučilišnih igara, što je zahtijevalo veća sredstva zbog sigurnosnog aspekta od originalno planiranih.

Ministar je istaknuo i da je planiranje proračuna prošle godine bilo dobro, podsjetivši da je tek u prosincu bio tehnički rebalans s obzirom na novu vladu i njezinu novu organizacijsku strukturu.

“Znači cijelu godinu smo s originalnim proračunom prošli i to je nekakva praksa koja bi se trebala nastaviti”, poručio je Marić, napomenuvši da je prošlih godina bilo puno situacija kada se nerealno planiralo, prenapuhivalo gospodarski rast ili prihode, koji bi onda podbacivali, pa bi uslijedili konstantni rebalansi.

Odgovarajući na upit hoće li ove godine biti rebalansa proračuna, Marić je kazao da je to u ovom trenutku vrlo kompleksno i teško odgovoriti.

“S današnjim danom, 30. svibnja, svečani je dan u Hrvatskom saboru, gotovo polovina godine, sve je u skladu s očekivanjima i planom”, rekao je Marić, dodavši da je ispred nas veliki i značajan dio godine – turistička sezona, koja ima veliki utjecaj na prihodnu stranu proračuna. Istaknuo je da iz ove sadašnje perspektive nema uopće razloga predviđati rebalans.

Državna revizija dala uvjetno mišljenje na izvršenje proračuna za 2016. godinu

O tome su u utorak izvijestile predstavnice Državnog ureda za reviziju na brifingu s novinarima, nakon što je taj ured Hrvatskom saboru i Državnom odvjetništvu (DORH) dostavio svoje izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna RH za 2016. godinu.

Izvješće je objavljeno i na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju, kao i, po prvi put, Izvješće o obavljenoj reviziji o učinkovitosti utjecaja europske programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge RH za sufinanciranje iz fondova EU-a.

Državna revizija dala je uvjetno mišljenje na izvršenje državnog proračuna za 2016. godinu zbog nepravilnosti i propusta koji se uz ostalo odnose na neke neizvršene naloge i preporuke revizije iz prošlih godina, izdavanje jamstava bez cjelokupne dokumentacije, nedonošenje nekih pravilnika i zakonskih uredbi te korištenje proračunskih zaliha za namjene koje su mogle biti unaprijed planirane.

“Na Godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2016. dali smo uvjetno mišljenje zbog nepravilnosti i propusta, a uz to i naloge i preporuke kako bi se povećala transparentnost korištenja proračunskih sredstava i usklađenost poslovanja sa zakonima”, izjavila je pomoćnica glavnog državnog revizora Biserka Čoh Mikulec, dodavši da će o izvješćima raspravljati Sabor i Vlada.

Objasnivši dio revizije koji se odnosi na propuste pri korištenju proračunskih zaliha, kazala je kako su neka sredstva korištena za namjene za koje se nisu trebala koristiti, pri čemu je pomoćnica glavnog državnog revizora Vesna Kasum navela primjer Europskih sveučilišnih igara za koje su se, kako je rekla, sredstva mogla planirati ranije.

“Prvi put su iskazani rashodi prema izvorima financiranja, ili na primjer godišnji izvještaj sadrži podatke o dospjelim nepodmirenim obvezama korisnika”, kazala je Čoh Mikulec.

Ocijenila je važnim što je prošle godine smanjen dug državnog proračuna i to za 0,2 posto u odnosu na 2015., što je prvo smanjenje od 2009. godine.

Pomoćnica glavnog državnog revizora Kasum istaknula je da je revizija izvršenja državnog proračuna zapravo jedina obvezna revizija koju se mora obaviti svake godine i to do 1. lipnja.

“To je prije svega financijska revizija, a ne revizija učinkovitosti koju radimo za pojedine korisnike proračuna te ne služi za preporuke Ministarstvu financija nego za kvalitetno informiranje. Provjeravali smo državni računovodstveni okvir, sustave kontrole u izradi plana i izvršenja državnog proračuna te jesu li sredstva utrošena u skladu s tim planom”, objasnila je Kasum.

Najavila je da će za pojedine korisnike proračuna raditi posebne revizije u skladu sa svojim godišnjim planom, a neke od njih mogle bi biti predstavljene tijekom ljeta ili na jesen.

Osvrnula se i na sredstva doznačena iz proračuna Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) za koja je utvrđeno da nije izraženo na što se točno odnose te se ne zna je li to bilo dovoljno. Iznijevši podatak da je u 2016. iz proračuna u HZZO doznačeno otprilike 2,4 milijarde kuna, kazala je da nedostaju detalji poput broja osiguranika i za što su sredstva izdvojena.

“Pozivamo da se uspostave jači sustavi kontrola u sustavu HZZO-a”, istaknula je Kasum.

Kazala i da je revizija dala niz preporuka za poboljšanje normativnog okvira za državni proračun i da se standardiziraju postupci za sve korisnika, jer u suprotnom dolazi do neracionalnog trošenja pri čemu je kao primjere navela nabavu namještaja ili korištenja prostora.

Na opasku da je revizija trebala izvijestiti DORH o nepravilnostima u putnim nalozima u “aferi dnevnice”, objasnila je da cilj revizije nije traženje nepravilnosti kod subjekata nego da s profesionalnom pažnjom pronađe proceduralne pogreške koje nisu u skladu sa zakonom i da o tome obavijesti DORH.

“To smo i učinili, činilo se da je sve u redu, ali smo utvrdili da su nedostajali dokumenti ili nisu bili pravilno popunjeni putni nalozi te je bila sumnja, ali nas je u svemu zanimala pojavnost većeg broja istih pogrešaka. Mi nismo tu da podnosima kaznene prijave nego da naše izvještaje dostavimo Saboru i DORH-u, a nismo ni tu da radimo revizije prema željama i narudžbama pa čak ni Sabora, nego prema svojem godišnjem planu”, rekla je Kasum.

Na pitanje je li DORH ili tko drugi zatražio reviziju nekih izvještaja koji bi mogli imati veze s Agrokorom, odgovorila je da to ne smiju raditi, jer su samostalni i neovisni i rade po strogim kriterijima propisanima zakonom.