Švicarac je skočio jer je njegovo umjetno potcjenjivanje prema euru postalo neodrživo za Švicarsku središnju banku (SNB), ali i za Europsku središnju banku (ESB)
Financijski stručnjaci i mediji u Europi ne vjeruju da će se vrijednost švicarskog franka, koji je potkraj prošlog tjedna skočio prema euru za oko 17 posto, uskoro vratiti na staro. Naprotiv, vjerojatnije je da će franak ojačati prema euru na dulje razdoblje. Švicarac nije revalvirao zato da bi se ponovno izravnao na kursu od 1,2 franka prema euru, nego zato što je njegovo umjetno potcjenjivanje prema europskoj valuti postalo neodrživo ne samo za Švicarsku središnju banku (SNB), nego i za Europsku središnju banku (ESB), pišu mediji.
Napuhana bilanca
Franak se odlijepio od eura pet mjeseci nakon što je europska valuta počela sustavno gubiti vrijednost prema američkom dolaru i drugima. Još sredinom 2014. za euro su se mogla dobiti gotovo 1,4 dolara, a prošlog tjedna samo 1,18. Da bi održala fiksni tečaj prema euru, SNB je proteklih godina masovno kupovao eure (i druge strane valute), pa je svoju bilancu jako napuhao. To je počelo smetati ESB-u, čiji predsjednik Mario Draghi za kraj siječnja planira pokrenuti tiskaru i poduzeti veliko monetarno, kvantitativno popuštanje. Prema procjeni Forbesa, franak se odlijepio od eura na pritisak Draghija, odnosno u dogovoru dviju središnjih banaka.
– Bilo bi besmisleno da ESB tržište poplavi eurima, samo zato da bi ih SNB potom usisao. ESB je na neki način morao nagovoriti SNB da prestane podržavati svoju valutu, piše Forbes. Kad SNB prestane s masovnim kupovanjem eura, kako bi franak održao potcijenjenim, onda će i euro lakše gubiti vrijednost.
Tiskanje novca
Dakle, franak će se teško vratiti na staro, jer svi očekuju monetarno popuštanje ESB-a, tiskanje novca i nastavka pada vrijednosti eura. Glasovite banke u svijetu vjeruju da će se dolar i euro gotovo izjednačiti. Deprecijaciju eura mjesecima želi i ESB, jer to ide u prilog jačanju konkurentnosti gospodarstva eurozone i rastu njezina izvoza u svijet. Telegraph piše da s u mnoge države danas prisiljene na obaranje svojih valuta i na valutne ratove, jer ih na to prisiljavaju sve jači deflatorni procesi u Europi i svijetu.
Franak je revalvirao i zbog poremećaja u samoj Švicarskoj, koje je izazvala njegova obrana nakon 2011. godine. SNB je povećao monetarnu bazu u Švicarskoj sa 80 na 400 milijardi franaka, što je dovelo do skoka kredita banaka na 170 posto BDP-a, kao i uzleta cijena nekretnina za 60 posto. Kapital iz Rusije, Grčke i ostalih zemalja i dalje masovno bježi u Švicarsku i u franke, što dodatno gura uvis cijenu te valute. Veća vrijednost franka, međutim, poskupjet će švicarski izvoz i turističke usluge. Tvrtke će na to morati odgovoriti spuštanjem cijena.
– Franak će vjerojatno neumoljivo jačati, gurajući zemlju u produženo razdoblje deflacije, rekao je financijski stručnjak Gabriel Stein iz kuće Oxford Economics, prenosi Novi list.