Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a zahvaljujući rekordnoj turističkoj sezoni i jačanju osobne potrošnje, očekuje se rast gospodarstva od 3,5 posto, najbrži u posljednjih 10 godina.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u proteklom kvartalu poraslo za 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 3,3 do 3,9 posto.

Bit će to već 12. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Ostvare li se procjene makroekonomista, rast od 3,5 posto bio bi najbrži od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je gospodarstvo također poraslo po toj stopi.

Turizam i rast plaća potaknuli potrošnju

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

“Najznačajniji doprinos rastu BDP-a očekujemo od rasta potrošnje kućanstava, zahvaljujući poreznoj reformi, turizmu i rastu povjerenja potrošača, te izvoza usluga”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 37 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U trećem je tromjesečju maloprodaja skočila za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.958 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,9 posto ili 334 kune.

„Prosječne neto plaće nastavljaju rasti po stopama od oko 6 posto, troškovi financiranja nalaze se na povijesno najnižim razinama, a možda najveći poticaj dolazi od rezultata turističke sezone“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nakon što je turizam lani zabilježio rekordne dosege, i ova će godina, po svemu sudeći, biti rekordna.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 82 milijuna noćenja, 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je broj dolazaka turista porastao za 13 posto, na 16 milijuna, pokazuju podaci DZS-a.

“Osim što je turizam radno intenzivni segment gospodarstva, uzimajući u obzir strukturu smještajnih kapaciteta, prihodi od turizma značajno povećavaju dohodak kućanstava”, navodi se u anketi Hine.

Rast izvoza i industrijske proizvodnje

Pozitivno je na gospodarstvo utjecao i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost robnog izvoza dosegnula je 75,45 milijardi kuna, što je 13,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 10,3 posto, na 121 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske robne razmjene u prvih devet mjeseci uvećan za 2,3 milijarde kuna ili 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Unatoč dinamičnom rastu robnog izvoza, procjenjujemo da je i na razini trećeg kvartala zabilježen rast uvoza i robnog deficita, dinamičniji nego u prošloj godini, što umanjuje rast BDP-a u odnosu na ostvareni rast potražnje”, navodi jedan od makroekonomista u anketi.

S druge strane, nakon kratkotrajnog poremećaja u drugom kvartalu zbog krize u Agrokoru, rast industrijske proizvodnje ponovno se ubrzao.

Tako je u trećem tromjesečju stopa rasta proizvodnje dosegnula 2,9 posto na godišnjoj razini, dok je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 2,1 posto.

Otpornost na krizu u Agrokoru

Makroekonomisti procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen i rast investicija, već deveti kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,2 posto na godišnjoj razini.

“Ocjenjujemo da je rast državne potrošnje, blago iznad 1,5 posto, nastavljen i u trećem tromjesečju, dok su investicije nastavile rasti po skromnijim stopama, dijelom obeshrabrene i neizvjesnošću oko Agrokora te slabijim od očekivanih povlačenjem sredstava iz EU fondova”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Dodaje i da kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini.

Nedavno je i Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama poručila da se hrvatsko gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru, pa je zbog toga povećala procjene rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 3,2 posto.

Povećanje procjena rasta za 2017.

I neki domaći makroekonomisti povećali su posljednjih mjeseci svoje procjene.

Tako prema najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3 posto, kao i lani, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,9 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,8 do 3,1 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3 na 3,3 posto, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenu povećao s 2,9 na 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach