Rast hrvatskog gospodarstva bit će ove godine nešto sporiji nego lani, što ukazuje na skroman potencijalni rasta zbog izostanka strukturnih reformi, ocjenjuje glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, nakon najnovijih prognoza Europske komisije, i ističe kako se ekonomski model nije promijenio nego se ponovno oslanja na osobnu potrošnju.
Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, dok najveći rizik i dalje predstavlja restrukturiranje Agrokora.
U privremenim zimskim prognozama, objavljenima u srijedu, Komisija procjenjuje i da će rast gospodarstva u 2017. godini iznositi 3,2 posto, koliko je očekivala i u jesenskim prognozama. “Evidentno je bilo i po prognozama domaćih analitičara da će ove godine rast biti nešto sporiji nego što je bio u 2017. godini. To ukazuje da je naš potencijalni rast gospodarstva jako skroman, što je rezultat izostanka strukturnih reformi u proteklom razdoblju”, ističe Šantić.
VEZANA VIJEST
Napominje kako su za vrijeme dugotrajnog kriznog razdoblja u Hrvatskoj svi spominjali potrebu uspostave novog ekonomskog modela. “Međutim, ponovno vidimo da je osobna potrošnja glavni generator ukupne gospodarske aktivnosti. Bez obzira što se spominje dosta dinamičan rast izvoza uslijed ponovnog oporavka i snažne domaće potražnje, taj pozitivan efekt izvoza na BDP je neutraliziran. Značajnije promjene ne vidimo niti u očekivanjima. Činjenica je da će Hrvatska nastaviti kaskati u dinamici rasta za usporedivim gospodarstvima, prvenstveno u odnosu na EU zemlje u regiji”, kaže Šantić.
Osvrnuvši se na rizik oko Agrokora, kazao je kako ta situacija nije do kraja razjašnjena. “Rješenje je s ‘lex Agrokorom’ odgođeno, postoje brojne nepoznanice, i o raspletu tog slučaja će ovisiti jedan dio kapaciteta u maloprodaji te će to utjecati na njihove dobavljače i sve povezane osobe. Naravno, to onda može povući sa sobom, ako bude neki negativan rasplet, i značajne mjere restrukturiranja”, istaknuo je.
Komisija predviđa i da će gospodarstvo u EU28 ove godine rasti 2,3 posto, a sljedeće 2 posto. Pritom bi najveći trebala imati Malta 5,6 posto, zatim Rumunjska 4,5 posto, Irska 4,4 posto, Slovenija i Poljska po 4,2 posto. “Vidi se da se Europa nalazi u jednom pozitivnom ciklusu, na vrhuncu. Ostvarit će se najsnažniji rast u jako dugo vremena”, kaže Šantić.
Ističe i da je za Hrvatsku jako važno, jer određuje uvelike buduće ponašanje Europske središnje banke, to što projekcije ukazuju da inflatorni pritisci ostaju ispod važne granice od 2 posto godišnje.
“Naime, to ukazuje da će, ako i dođe do zaoštravanja monetarne politike, to ipak biti postupno, pa ne moramo očekivati nekakav značajniji udar na financijskim tržištima”, zaključuje Šantić.
