"Hrvatska se udaljava od ulaska u eurozonu i uvođenja eura"

[caption id="attachment_899097" align="alignnone" width="750"]

[caption id="attachment_997822" align="alignnone" width="750"]

Prošlogodišnji rast deficita proračuna opće države rezultat je 842,5 milijuna kuna manjih proračunskih prihoda i 329,6 milijuna kuna povećanih rashoda u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je porastu njegova udjela u BDP-u (za 0,3 postotna boda) pridonio i pad gospodarske aktivnosti. Očito je da fiskalna politika do sada nije uspjela pronaći prave odgovore na djelovanje gospodarske krize, odnosno nije uspjela dostatnim smanjenjem državne potrošnje otvoriti prostor za poticanje gospodarskog rasta, nego je puteve uravnoteženja proračuna pretežitim dijelom tražila u sprječavanju pada proračunskih prihoda, prebacujući velik dio tereta fiskalne konsolidacije na poslovne subjekte, stanovništvo i lokalnu državu.

Izostale su značajnije strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunske potrošnje, izostalo je sinergijsko djelovanje fiskalne, monetarne, razvojne i strukturnih politika na unaprijed definiranim strateškim odrednicama pa je, stoga, izostala i promišljena proračunska politika temeljena na mjerama koje potiču gospodarski rast. U takvim se okolnostima Hrvatska pozicionirala kao zemlja s  previsokim udjelom proračunske potrošnje u BDP-u (48,0%) u odnosu na zemlje sličnih karakteristika. Prema podacima MMF-a udio proračunskih rashoda opće države u BDP-u u zemljama srednje razine dohotka (u koje je uvrštena i Hrvatska) iznosio je u 2014. godini u prosjeku 31,7%, dakle znatno niže nego što je to slučaj u Hrvatskoj.

Posebno zabrinjava izrazito brz rast duga opće države, koji je kumulirani izraz ostvarivanih proračunskih deficita. U 2014. je godini, u odnosu na prethodnu godinu, javni dug povećan za 13,4 milijardi kuna ili za 5,0%, prijeteći da uskoro dosegne alarmantnih 90% BDP-a.

Podaci DZS-a o razinama proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu. Zato Hrvatska mora, ovaj put, čini se, i uz snažniji monitoring Europske komisije, pokrenuti neophodne strukturne reforme koje bi mogle omogućiti održivo troškovno rasterećenje poslovnih subjekata, povećati njihovu konkurentnost i time otvoriti put stabilnom gospodarskom rastu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Proračunski deficit je u 2014. godini iznosio 5,7% BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85,0% BDP-a. Razina proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su, pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda, izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu", stoji u priopćenju HGK.