Krediti sektoru stanovništva na kraju lipnja 2015. iznosili su 127,6 milijardi kuna, pokazuju podaci HNB-a.
Premda su na mjesečnoj razini zabilježili pad od 700,9 mil. kuna (-0,5%), ukupni krediti stanovništvu na kraju promatranog mjeseca u odnosu na prošlogodišnji lipanj, ali i kraj 2014. viši su za 0,9% (za 1,1 milijardu kuna odnosno 1,2 milijarde kuna).
PROČITAJTE JOŠ
Tako su ukupni krediti stanovništvu, nakon 30 mjeseci uzastopnog pada, i šesti mjesec za redom nastavili bilježiti blago pozitivne nominalne stope rasta. Pritom treba napomenuti da tečajna kretanja odnosno slabljenje kune u odnosu na euro i/ili švicarski franak pridonosi rastu nominalne vrijednosti stanja plasiranih kredita. Naime, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom od preko 71% pa je slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,12%, te 17,2% u odnosu na švicarski franak statistički je doprinijelo višem kunskom iskazu kredita, navodi se u analizi RBA.
Raste vrijednost stambenih kredita
Godišnjem rastu kredita sektoru stanovništva najvećim je dijelom pridonio godišnji rast stambenih kredita. Na kraju lipnja njihova vrijednost iznosila je 61,6 mlrd. kuna čineći tako gotovo polovicu (48%) ukupnih kredita sektoru stanovništva. U odnosu na kraj lipnja 2014. oni su 2,2% ili 1,3 mlrd. kuna viši ali su tome uvelike pridonijela tečajna kretanja (osobito slabljenje kune u odnosu na švicarski franak). Budući da krediti s valutnom klauzulom u ovoj skupini kredita imaju udio 92%. Iako nominalno tijekom prve polovice 2015. stambeni krediti bilježe pozitivne godišnje stope rasta ne smatramo da one nagovještavaju oporavak realne potražnje za istima budući da se radi o dugoročnim kreditima uvelike ovisnim o kretanjima na tržištu rada i budućim očekivanjima.
Drugi najveći doprinos godišnjem rastu kredita stanovništvu je došao od gotovinskih nenamjenskih kredita koji s 39,4 mlrd. kuna čine 31% ukupnih kredita stanovništvu. Oni su u usporedbi s lipnjem prošle godine porasli za 1,6 mlrd. kuna (+4,1), dok su na mjesečnoj razini niži za 41 mil. kuna (-0,1%). U usporedbi s krajem 2014. gotovinski nenamjenski krediti su porasli za 314 mil. kuna (+0,8%). U ovoj skupini kredita oni s valutnom klauzulom čine udio 57% stoga su spomenute tečajne razlike i ovdje doprinosile promjenama na godišnjoj i mjesečnoj razini.
Građani “u minusu” na tekućem računu 8,2 milijarde kuna
Za razliku od prethodnih kategorija kredita, krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima nastavili su bilježiti kontinuirani pad na godišnjoj razini. Na kraju travnja vrijednost ovih kredita iznosila je 8,2 mlrd. kuna čineći 6% ukupnih kredita stanovništvu. Uz mjesečni pad od 103 mil. kuna (-1,2%) na godišnjoj razini krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima niži su za 281 mil. kuna (-3,3%). Uz mjesečni pad od 6,3% odnosno 1,2%, potrošački krediti i krediti za automobile nastavljaju bilježiti dvoznamenkaste stope pada koje su u lipnju na godišnjoj razini iznosile -55,7% odnosno -31.3%. Na kraju promatranog mjeseca potrošački krediti iznosili su 27 mil. kuna, a krediti za automobile 1,2 mlrd. kuna.
Negativna kretanja bilježe krediti po kreditnim karticama. Uz vrijednost od 3,78 mil. kuna na mjesečnoj razini niži su 0,5% dok su u odnosu na lipanj 2014. zabilježili pad od 0,6%.
Do kraja godine ne očekujemo znatniji zaokret u kreditnoj potražnji pa uz ograničenu ponudu uslijed pojačane averzije prema riziku očekujemo godišnju stagnaciju plasiranih kredita što implicira usporavanje polaganog višegodišnjeg trenda razduživanja.
