Američko ministarstvo pravosuđa podnijelo je u ponedjeljak građansku tužbu protiv Volkswagena (VW) zbog kršenja zakona o čistom zraku, koja bi njemačkog proizvođača automobila mogla koštati milijarde dolara.

Teoretski bi VW mogao biti kažnjen s 90 milijardi dolara – ili s 37.500 dolara po vozilu zbog kršenja zakona, proizlazi iz tužbe. No, kazna će vjerojatno biti znatno manja.

U rujnu, kada je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) objavila da neka dizel vozila te tvrtke, njih gotovo 600.000, imaju softver koji na eko-testovima prikazuje znatno manju emisiju štetnih plinova nego inače, regulatori su poručili da bi njemačka kompanija mogla biti kažnjena s 18 milijardi dolara.

U tužbi ministarstva, podnesenoj na zahtjev EPA-e, tvrdi se da je VW prekršio zakon o čistom zraku u četiri točke, uključujući namještanje kontrolnog sustava štetnih emisija i naprijavljivanje kršenja zakona.

“Tvrdimo da su oni znali što rade, da su namjerno prekršili zakon i da su posljedice značajne po zdravlje”, kazao je Reutersu dužnosnik ministarstva pravosuđa.

Iz ministarstva je poručeno i kako se vodi istraga protiv VW-a, koja bi mogla dovesti do kaznenih prijava jer je tvrtka dovela u zabludu američke potrošače i regulatore.

VW je polovicom rujna priznao postojanje softvera za lažiranje na eko-testovima u više od 11 milijuna njegovih vozila.

To priznanje čini gotovo nemogućim obranu VW-a na sudu, no odvjetnici njemačke tvrtke najavili su da će tražiti nagodbu s manjom kaznom uz argument da bi maksimalna kazna znatno naštetila kompaniji i dovela do masovnih otpuštanja.

No, VW-u prijete tužbe i u mnogim drugim zemljama, koje iz istog razloga provode istrage.

Kazne u SAD-u mogle bi biti oštrije nego u Europi, no VW je više izložen u Europi. Od 11 milijuna vozila koja imaju sporni softver, manje od 600.000 prodano ih je u SAD-u, a većina ostalih u Europi.

VW je već stavio u rezerve najmanje 6,5 milijardi eura zbog budućih troškova u vezi s tim skandalom.

Suočen s najvećom krizom u svojoj 78-godišnjoj povijesti, VW planira niz mjera štednje, od smanjenja investicija do zamrzavanja napredovanja menadžera i oštrog rezanja troškova.