Plenković je povodom najnovije obveznice izdane na međunarodnom tržištu izjavio da veliki interes ulagača govori o “kredibilitetu i reputaciji Hrvatske”. No, izvjesnije je da je ulagače privukla solidna kamata koju im je ponudilo Ministarstvo financija.
Premijer Plenković čak i zaduživanje države kroz izdanje obveznica pokušava prikazati kao veliki uspjeh. Tako je povodom najnovije obveznice izdane na međunarodnom tržištu izjavio da veliki interes ulagača govori o “kredibilitetu i reputaciji Hrvatske”. No, izvjesnije je da je ulagače privukla solidna kamata koju im je ponudilo Ministarstvo financija.
U utorak je izdana obveznica nominalnog iznosa 1,5 milijardi eura i dospijećem 2035. godine, uz kamatu od 4 posto. Ova kamata, kada uzmemo u obzir uvjete na tržištima, svakako je povoljnija nego kamate uz koje se Vlada zaduživala ranijih godina, no i dalje je iznad prosjeka zemalja eurozone čiji smo dio već pola godine. Prosječan prinos na obveznice s dospijećem od 10 do 15 godina u eurozoni trenutno iznosi negdje oko 3,5 posto.
Narodna obveznica ima nižu kamatu
Ministarstvo financija pohvalilo se i da je interes za obveznicu iskazalo više od 200 pojedinačnih ulagača, koji su bili spremni upisati 6,4 milijard eura – četiri puta više od predviđenog iznosa. No, za međunarodno tržište i velike institucionalne ulagače koji obično sudjeluju u ovakvim stvarima, sve to skupa nisu veliki iznosi.
Za usporedbu, vrijedi se prisjetiti da je Vlada prije otprilike tri mjeseca izdala tzv. narodnu obveznicu. Radilo se o obveznici koja je primarno ponuđena građanima, a prvotno se namjeravalo prikupiti oko milijardu eura.
Usprkos tome što je tržište kapitala u Hrvatskoj slabo razvijeno i zapravo ne postoji tradicija ulaganja, interes je bio vrlo velik, pa su na kraju građani kupili obveznice u iznosu od oko 1,3 milijarde eura, a institucije, odnosno banke i fondovi dodatnih oko 500 milijuna eura.
Što se tiče kamate, ona za narodne obveznice iznosi 3,65 posto. Dakle, manje od 4 posto koliko iznosi kamata na obveznicu ponuđenu na inozemnom tržištu. Te dvije obveznice, doduše, nije moguće direktno uspoređivati, s obzirom da imaju različita dospijeća – narodna dospijeva za dvije godine, a ova za međunarodno tržište ima dospijeće dulje od 10 godina, ali isto tako nema smisla prodaju obveznice po kamati od 4 posto prikazivati kao nekakav veliki uspjeh i dokaz povjerenja međunarodne investicijske zajednice.
Taj isti iznos su uz takvu kamatu, kao što smo vidjeli prije trim mjeseca, mogli prikupiti i na nerazvijenom domaćem tržištu, među hrvatskim građanima, pa kako onda ne bi mogli u inozemstvu, među globalnim financijskim institucijama.
Javni dug od 2015. u silaznoj putanji
Ipak, treba priznati da se već dulje vrijeme primjećuju pozitivni trendovi u javnim financijama. Prijelomna točka bila je negdje 2015. godina, od kada je javni dug u padu – izuzev 2020. godine kada je zbog pandemije koronavirusa i posljedično zastoja u gospodarstvu došlo poremećaja.
Javni dug ili dug opće države rastao je do 2014. godine kada je dosegnuo oko 84 posto BDP-a. Sljedeće, 2015. godine krenuo je njegov pad koji je trajao sve do 2020. kada je opet došlo do skoka na 87 posto BDP-a, da bi prošlu godinu završili na oko 68 posto BDP-a. Ta silazna putanja duga nam je, između ostalog, omogućila ulazak u eurozonu, jer je pokazala da su javne financije pod kontrolom.
To je rezultiralo i boljim ocjenama kreditnog rejtinga, pa neki analitičari već sada procjenjuju da bi u narednih nekoliko godina mogli ući u najvišu A investicijsku razinu zemalja, što onda znači i jeftinije zaduživanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare