Pogledajte tko u Europi plaća najskuplje gorivo i kako stoji Hrvatska

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Na početku 2024. godine cijena jedne litre benzina najviša je bila u Danskoj i iznosila 1,98 eura. Slijedi ju Norveška sa 1.93 eura po litri i Švicarska s 1.90 eura. Najpovoljnija litra benzina je u Rusiji i iznosi 0,57 eura. Hrvatska se nalazila među zemljama s nižim cijenama goriva, 1,38 eura po litri benzina.

Najpovoljnija litra benzina je u Rusiji i iznosi 0,57 eura. Hrvatska se nalazila među zemljama s nižim cijenama goriva, 1,38 eura po litri benzina.

Prema neslužbenim informacijama, u Hrvatskoj će od utorka ponovno poskupjeti gorivo, piše tportal.

Litra eurosupera 95 bit će skuplja tri centa i stajati 1,45 eura, a cijena eurodizela viša za pet centi i stajati 1,48 eura.

Cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 6 posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 6 posto jer se situacija na Bliskom istoku ne smiruje, pa mogućnost narušavanja opskrbe podržava cijene.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 6,35 posto, na 82,19 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,3 posto, na 76,84 dolara. Tako su cijene nadoknadile veliki dio gubitaka od prethodnoga tjedna, kada su potonule više od 7 posto.

Rast cijena posljedica je pogoršanja izgleda za okončanje sukoba u okupiranom palestinskom pojasu Gaze, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio prijedlog palestinskog Hamasa o prekidu vatre.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom najavili su, naime, smanjenje proizvodnje u prvom tromjesečju ove godine kako bi poduprli cijene.

Podršku cijenama pružila je i nada trgovaca u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, nakon novih poticajnih monetarnih i drugih mjera. No, teško je za očekivati brži oporavak kineskog gospodarstva, dok se ne riješi kriza na tamošnjem tržištu nekretnina, kažu analitičari.

Značajniji rast cijena nafte sprječava i usporavanje rasta američkog i gospodarstva eurozone, s obzirom da će tamošnje središnje banke zbog još uvijek povišene inflacije vjerojatno zadržati povišene kamatne stope dulje razdoblje nego što se na tržištima očekivalo.