Kako će EU oživjeti europsku industriju? Isplivali detalji plana, evo koja oznaka se uvodi
Europska komisija planira uvesti kvote za proizvode s oznakom "Proizvedeno u EU-u" te oznakama ugljičnog otiska kako bi pomogla posrnulim industrijama, a istovremeno ostvarila ciljeve smanjenja emisija.
Prijedlozi su izneseni u nacrtu Sporazuma Komisije o čistoj industriji, a Politico je imao uvid u taj nacrt. U dokumentu je prikazana strategija Europske unije (EU) kojom se nastoji istovremeno provesti i dekarbonizacija i revitalizacija teške industrije.
Ovo dolazi u osjetljivom političkom trenutku. Europski proizvođači u sektorima kao što su čelik i cement navode da se zbog previše birokracije i visokih troškova energije ne mogu natjecati sa SAD-om i Kinom. Ono što dodatno pogoršava problem jest činjenica da i Washington i Peking izdašno troše na svoje tvrtke, a novi predsjednik Donald Trump posebno koristi retoriku "kupujte američko".
Sada EU želi primijeniti vlastitu verziju te politike - "Kupujmo europsko" - kao dio svojih klimatskih nastojanja.
Vraćanje proizvodnje u Europu
Strategija izvršne vlasti EU-a obuhvaća šest stupova: snižavanje cijena energije, stvaranje potražnje, poticanje ulaganja, osiguravanje pristupa ključnim materijalima, rad na globalnim partnerstvima i prekvalificiranje radnika.
Cilj je "predstaviti europskoj industriji jaču poslovnu opravdanost za velika klimatski neutralna ulaganja u energetski intenzivne industrije i čistu tehnologiju".
Nacrt postavlja poticajne mjere za proizvode s oznakom "Proizvedeno u Europi", a koji su istovremeno klimatski prihvatljivi. EU želi da do 40 posto ključnih komponenti čiste tehnologije bude proizvedeno unutar bloka. Stoga Komisija želi odrediti kvote kako bi se osiguralo da vlade i druga javna tijela kupuju takvu robu.
Plan uključuje i uvođenje "minimalnih lokalnih sadržajnih zahtjeva" te "kriterija otpornosti i održivosti", koji će biti definirani u zakonodavstvu kasnije ove godine. Komisija će 2026. revidirati pravila o javnoj nabavi kako bi kriteriji preferiranja europskih proizvoda postali trajno ugrađeni u sustav nabave za "strateške sektore".
Pravila se neće primjenjivati samo na javne ugovore. U nacrtu se navodi da će ovi kriteriji biti prošireni kako bi se potaknula privatna nabava. Još jedna ideja iz plana je uvođenje oznaka za industrijske proizvode koje bi pokazivale koliko je ugljičnog dioksida ispušteno tijekom njihove proizvodnje.
Energija - ključna za razvoj
Još jedan ključni dio strategije je snižavanje cijena energije i poticanje uvođenja jeftinije zelene energije koja će zamijeniti fosilna goriva. Prema nacrtu, EU planira elektrificirati 32 posto svog gospodarstva do 2030., u odnosu na današnjih 23 posto, te osigurati 100 gigavata novih kapaciteta obnovljive energije svake godine do istog roka. Kao dio ovog napora, predlaže se novi zakon kojim se ubrzavaju izdavanje dozvola za obnovljivu energiju.
Mnoge od ovih mjera koje su povezane s energijom obrađene su i u popratnom dokumentu, "Akcijskom planu za pristupačnu energiju", u koji je Politico također imao uvid.
Izvršno tijelo EU-a zatražit će od Europske investicijske banke (EIB), kreditne jedinice EU-a, da pomogne olakšati početna ulaganja u potrebne komponente električne mreže te da podupre dugoročne ugovore o industrijskoj energiji - iako je iznos potpore EIB-a još uvijek nedefiniran u nacrtu.
Što se tiče državnih potpora, u dokumentu se navode jednostavnija pravila i posebni programi financiranja specifičnih tehnologija poput vjetra i sunca, kao i pomoć za proizvodnju čistih tehnologija poput baterija.
Nadalje, Komisija planira uspostaviti namjenski "EU kritični centar za sirovine" za "zajedničku kupnju sirovina" za grupe tvrtki, navodi se u planu. Plan uključuje i mjere za povećanje recikliranja tih materijala te ograničenje izvoza sirovinskog otpada.
Kad je u pitanju trgovina, Komisija predlaže "znatno pojednostavljenje" novog sustava graničnog poreza na ugljik kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poduzeća. Planira se i revizija tog mehanizma ove godine, nakon čega slijedi zakonodavni prijedlog sljedeće godine.
Nacrt od 22 stranice posvećuje manje od dvije stranice vještinama i društvenim pitanjima, fokusirajući se uglavnom na osiguravanje da industrija ima pristup kvalificiranoj radnoj snazi, navodi Politico.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare