Anketa Europske investicijske banke o klimi pokazala je da bi se 73 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila pri sljedećoj kupnji odlučili ili za hibridno ili za električno vozilo, dok bi ih se 27 posto i dalje opredijelilo za benzinca ili dizelaša, pri čemu bi stariji radije kupili električni auto, a mlađi benzinca ili dizelaša.

Anketa Europske investicijske banke (EIB) o klimi za razdoblje 2021.-2022. bavi se istraživanjem stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu koji se ubrzano mijenja, a rezultati koje iznose u danas objavljenom priopćenju uglavnom se odnose na ponašanje građana kao pojedinaca i korake koje poduzimaju radi borbe protiv klimatskih promjena.

Podjednak broj Hrvata odlučio bi se za vozila na hibridni odnosno električni pogon

Po podatcima iz istraživanja, većina Hrvata, njih 73 posto, na pitanje za kakvo bi se vozilo odlučili kod sljedeće kupnje odgovara da bi to bilo ili hibridno ili električno vozilo, pri čemu bi se podjednak broj njih odlučio za vozilo na hibridni (36 posto) odnosno električni (37 posto) pogon.

Anketa je pokazala i da želja za električnim automobilom raste sa životnom dobi – među Hrvatima koji razmišljaju o kupnji automobila za nabavu takvog vozila posebno je zainteresirano 52 posto građana starijih od 65 godina, u odnosu na 34 posto onih u dobi od 30 do 64 godine odnosno 30  posto Hrvata mlađih od 30 godina.

Mladi Hrvati skloniji su kupnji vozila na benzinski ili dizelski pogon za koje bi se odlučilo njih 41 posto.

Hibridna vozila bila bi prvi izbor za Hrvate u dobi od 30 do 64 godine (njih 40 posto kupilo bi hibridni automobil), što je 10 postotnih bodova više od brojke za građane starije od 65 godina (30 posto) odnosno 11 postotnih bodova više od one za Hrvate mlađe od 30 godina (29 posto).

Istodobno, od ukupnog broja hrvatskih građana tek ih manji dio (11 posto) navodi da nema automobil niti ga ne kani kupiti (dva postotna boda ispod prosjeka EU-a), napominju iz EIB-a.

S obzirom na to da bi se 73 posto hrvatskih građana koji voze i razmišljanju o kupnji automobila odlučilo za hibridno ili električno vozilo, čini se da su Hrvati podjednako skloni prelasku na nove pogonske tehnologije kao i Mađari (72 posto) i Slovenci (71 posto). Međutim, čini se da su tome skloniji od Austrijanaca (51 posto) i Čeha (48 posto), navode iz EIB-a u priopćenju o rezultatima istraživanja o klimi.

Točnije, dodaju, čini se da Hrvati nisu toliko skloni odabiru benzinskog ili dizelskog vozila jer ih tek 27 posto navodi da će njihov sljedeći automobil biti na tu vrstu pogona. To je 22 postotna boda manje od brojke za Austrijance (49 posto) i 25 postotnih bodove manje od one za češke ispitanike (52 posto). Hrvati su, međutim, podjednako skloni kupnji benzinskog/dizelskog vozila kao i Mađari (28 posto) i Slovenci (29 posto).

Osim toga, 36 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila navodi da bi se prilikom sljedeće kupnje odlučilo za hibridno vozilo. Ta je brojka viša od one za Austrijance (28 posto) i Čehe (31 posto), ali slična je brojci za Mađare (37 posto).

Europljani najskloniji hibridnim vozilima

Općenito, Europljani koji razmišljanju o kupnji automobila u pravilu su najskloniji hibridnim vozilima (39 posto), dok su im benzinska i dizelska vozila na drugom mjestu (33 posto), a električna na trećem (28 posto), navodi se u priopćenju.

Iz EIB-a u priopćenju ističu i kako je istraživanje pokazalo da 86 posto Hrvata smatra da čine sve što im je u moći kako bi se u svakodnevnom životu borili protiv klimatskih promjena, ali većina ih ne vjeruje da tako postupaju i njihovi sunarodnjaci.

Nadalje, 62 posto naših građana navodi da pri izboru odredišta za godišnji odmor razmišlja o klimatskim promjenama.

Prema istraživanju, 43 posto mladih Hrvata razmišlja o klimatskim promjenama kad traži posao, dok 40 posto mladih Hrvata već sad kupuje rabljenu odjeću umjesto nove.

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska istaknula je da, unatoč nekim očitim generacijskim razlikama, hrvatski građani sve više prilagođavaju svoje navike u području mobilnosti i potrošnje tako što prelaze na održivija rješenja radi borbe protiv klimatskih promjena.

“Ti pomaci u ponašanju pojedinaca pokazuju da su se ljudi svih dobi u svojem svakodnevnom životu spremni još snažnije založiti za davanje doprinosa ublažavanju klimatske krize. (…) Zajedničkim radom možemo zaštiti Hrvatsku, a posebno njezinu predivnu obalu, od razornih posljedica klimatskih promjena i drago mi je što u građanima Hrvatske vidim saveznike u toj sudbonosnoj borbi”, navela je Czerwińska.

Inače, EIB je krenuo s četvrtim izdanjem svoje ankete o klimi. Istraživanje se provodi u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. Više od 30.000 ispitanika sudjelovalo je u anketi provedenoj između 26. kolovoza i 22. rujna 2021., pri čemu je za svaku od 30 zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak, napominje se u priopćenju.