Vrijeme učestalijeg naleta vozila na divljač je pred nama. Proljeće i onda kreće! Što činiti kada Vam se to dogodi? Kome se obratiti radi naknade štete?
U startu su stvari iznimno jednostavne! Temeljna radnja sastoji se od zvanja policije! Ostanite na mjestu događaja, naravno uz sve potrebne mjere i radnje koje i inače treba činiti u slučaju prometne nesreće, piše Revija Hak.
Zovite policiju, čekajte policiju! Toplo se nadamo da sraz nije takvog značaja da ima povrijeđenih ili smrtno stradalih, u tom slučaju znate i sami koga sve treba obavijestiti i čiji se žurni dolazak čeka. Bez potvrde ili službene zabilješke policije, zahtjev za naknadu štete nemoguće je ostvariti. Popunjeno, europsko izvješće o nezgodi ovdje ne prolazi, nije dovoljno. Zovite policiju! Prva i neophodna radnja!
Ono što je bitno nadalje je da se locirate! Gdje je došlo do naleta na divljač? Je li to autocesta kao slučaj a ili je to možda druga vrsta ceste, javno prometne površine ili možda željeznička pruga, to bi bio slučaj b?
Ukoliko je do naleta vozila na životinju, divljač došlo na autocesti držite se sudske prakse! Opirat će se potencijalno odgovorni, računajte na tu opciju. Divljač nema što raditi na prostoru autoceste! Zaštitna žičana ograda služi tome! Niste vi dužni dokazivati da je postojala rupa u ogradi, da ograda nije bila dobro postavljena! Odjel trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske na 20. prosinca 2022. godine o tom pitanju zauzeo je stav: „Za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje.
Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokazivanja da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste“. Vrhovni sud o tom pitanju davno je zauzeo stav (Vrhovnog suda RH broj Rev-x 230/12-2 od 8. studenoga 2012.), županijski sudovi ga prihvaćaju u svojim presudama (Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici Gž-612/2021-2, od 21. 12. 2021. ). Oboružajte se sudskom praksom kad krenete u bitku za naknadu štete! Naravno prvo će se utvrđivati jeste li vi kao vozač poštivali pravila pri vožnji koja je prethodila naletu na divljač! Nemojte zaboraviti, „papir od policije“ je preduvjet!
U slučaju b, kucajte na vrata Hrvatskog lovačkog saveza. Hrvatski lovački savez se i te kako „spremio“ za prijavu šteta nastalih kao posljedica prometnih i drugih nesreća u kojima je sudjelovala divljač!
Na njihovoj web stranici imate i obrazac za prijavu štete i upute o podnošenju odštetnog zahtjeva. Oštećena osoba popunjava obrazac i dostavlja ga Hrvatskom lovačkom savezu. Navode kako se zahtjev podnosi neodgodivo a najkasnije u roku 5 dana od dana saznanja za nastanak štetnog događaja. Navode da odgovaraju u najkraćem roku te da nakon izvršenog pregleda vozila od strane procjenitelja Hrvatskog lovačkog saveza, oštećena osoba zaprima izvid i procjenu štete, te obavijest o načinu naknade štete. Pravo na naknadu štete oštećena osoba ostvaruje samo u slučaju kada je odštetni zahtjev osnovan. Ponovno se i tu naglašava da je za čije utvrđivanje osnovanosti je potrebno prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala divljač odmah prijaviti policiji i ne udaljavati se sa mjesta do dolaska policije, kako bi ovlaštene osobe policije mogle izvršiti očevid o čemu će sastaviti potvrdu ili službenu zabilješku koju ćete dostaviti naravno Hrvatskom lovačkom savezu!
Sumirat ćemo, kad je riječ o šteti nastaloj naletom vozila na divljač, samo su tri moguća subjekta u igri! Od vas kao vozača, jednog od tih subjekata, traži se da ste vozili sukladno propisima, odnosno da ste poštivali prometne znakove. Zakon o lovstvu kaže naime, kako za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. Odnosno ako ste vozili „sve po propisu“, odgovara lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Ima naravno i treći subjekt, on je u igru uveden Zakonom o cestama, koji propisuje da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.
Od podnošenja zahtjeva do ostvarenja naknade štete, put zna biti „grbav“, no treba jasno usmjeriti prvi korak i oboružati se „papirima“ i relevantnim spoznajama! Što se tiče autoceste, to je posebna priča o kojoj je kao što smo već gore naveli, sudska praksa prije niza godina zauzela jasno stajalište. Niži sudovi ga se uvijek ne pridržavaju u potpunosti, ali treba biti uporan jer Vrhovni sud Republike Hrvatske je ipak Vrhovni sud. Zadaća je Vrhovnog suda Republike Hrvatske, da kao najviši sud u Republici Hrvatskoj osigurava jedinstvenu primjenu zakona! Nije kraj kad je kraj, nego kad dođete do najviše instance, ukoliko ste nezadovoljni stajalištima nižih, zaključuje Revija HAK.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!