Izlaganje jednom metalu možda izaziva više srčanih bolesti od pušenja ili povišenog kolesterola

Magazin 13. ruj 202319:23 > 19:24 0 komentara
Unsplash/ilustracija

Trovanje olovom ima mnogo veće posljedice po globalno zdravlje nego što se ranije mislilo: moguće je da pridonosi više od pet milijuna smrti svake godine, a prijetnja koju predstavlja podjednako je velika kao i ona od onečišćenja zraka, pokazalo je najnovije istraživanje.

Studija također procjenjuje da izlaganje toksičnim metalima svakom djetetu u zemljama u razvoju oduzima u prosjeku šest IQ bodova, prenosi Science Alert.

Trovanje olovom dokazano izaziva čitav niz ozbiljnih zdravstvenih problema, pogotovo povezanih sa srčanim bolestima i razvojem mozga u male djece. Upravo zbog toga je olovni benzin zabranjen u čitavom svijetu.

Ipak, izlaganje ovom moćnom neurotoksinu još uvijek je moguće putem hrane, zemlje, posuđa, gnojiva, kozmetike, baterija za automobile i drugih izvora.

Ekonomisti koji su izradili studiju kažu da je ona prva koja je procijenila posljedice izlaganja olova na smrti od srčanih bolesti i gubitak IQ-a u djece u bogatim i zemljama u razvoju.

Glavni autor, Bjorn Larsen, kaže za AFP da su on i njegov kolega zanijemili kad su prvi put vidjeli izračun temeljen na njihovom modelu: “Nismo se usudili niti prošaptati broj, bio je toliko golem.”

Model procjenjuje da je 2019. godine u svijetu umrlo 5.5 milijuna odraslih od srčanih bolesti izazvanih izlaganjem olovu. Njih 90 posto živjelo je u zemljama s niskim ili srednjim ekonomskim statusom.

Ta procjena čak je šest puta viša od prethodne, a predstavlja oko 30 posto svih smrti od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti u svijetu.

To bi značilo da je izlaganje olovu veći uzročnik srčanih bolesti od pušenja ili kolesterola, kaže Larsen.

Trošak od šest trilijuna dolara

Istraživanje također procjenjuje da su djeca mlađa od pet godina zbog trovanja olovom u 2019. godini izgubila ukupno 765 milijuna IQ bodova, a 95 posto tih gubitaka dolazi iz zemalja u razvoju.

Istraživači Svjetske banke procijenili su da je 2019. godine ekonomski gubitak izazvan izlaganjem olovu iznosio 6 trilijuna dolara, što je sedam posto globalnog BDP-a.

Istraživači su u analizi koristili procjene razina olova u krvi iz 183 zemlje, preuzete iz revolucionarne studije o globalnom teretu bolesti iz 2019. godine.

Prethodna istraživanja mjerila su tek utjecaj olova na srčane bolesti u slučajevima povezanim s povećanim krvnim tlakom. Nova studija je promatrala mnogobrojne druge načine na koji olovo utječe na srce, poput otvrdnjavanja arterija, što može dovesti do srčanih udara. Zato su njihove brojke veće, objašnjava Larsen.

Roy Harrison, stručnjak za onečišćenje zraka i zdravlje na sveučilištu Birmingham u Velikoj Britaniji – koji nije bio uključen u studiju – rekao je za AFP da su rezultati “zanimljivi, ali mnogo je nesigurnosti.”

Na primjer, spona između olova u krvi i srčanih bolesti temeljena je na istraživanju u SAD-u, a “veliki je skok” pokušati primijeniti ta otkrića na cijeli svijet, rekao je on.

Harrison je također naglasio da model koristi procjene – a ne testove – količine olova u krvi u mnogim zemljama u razvoju.

Kada bi ti rezultati bili potvrđeni, “to bi bilo od velike važnosti za javno zdravlje, no u ovom trenutku radi se samo o zanimljivoj hipotezi,” dodao je.

“Dio slagalice”

Čelnik nevladine organizacije Pure Earth Richard Fuller kaže da testiranja prisutnosti olova u krvi u zemljama u razvoju uglavnom otkrivaju više razine nego što pokazuju procjene u novoj studiji.

To znači “da bi posljedice olova mogle biti još gore od onoga što opisuje izvješća,” rekao je on za AFP, nazivajući te procjene “pozivom na buđenje.”

Larsen navodi kako “još uvijek tapkamo u mraku” kada se radi o pitanju koliko različiti izvori olova pridonose kontaminaciji krvi.

Fuller kaže da je dio te slagalice otkriven u izvješću njegove organizacije, objavljenom u utorak, u kojem je analizirano 5.000 uzoraka dobara i proizvoda iz 25 zemalja u razvoju.

Analiza je otkrila visoke količine kontaminacije olovom u metalnim loncima i tavama, keramičkom posuđu, boji, kozmetici i igračkama.

“Upravo zato siromašnije zemlje imaju toliko slučajeva trovanja olovom,” upozorio je Fuller. “Truju ih stvari koje imaju u svojim kuhinjama.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

PROČITAJTE JOŠ

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!