Zagrebačko kino Tuškanac u ponedjeljak počinje s dosad najvećom hrvatskom retrospektivom Akire Kurosawe, u okviru koje će se do 22. rujna prikazati osamnaest filmova tog japanskog "filmskog senseija".

Program donosi Kurosawine filmove nastale od 1950. do 1990. godine, a otvara ga remek-djelo “Rašomon” (1950), koje je označilo svjetski proboj japanskog filma i zainteresiralo zapadnu publiku za japansku kinematografiju. Na festivalu u Veneciji ovjenčan je Zlatnim lavom i Nagradom talijanskih filmskih kritičara, godinu kasnije i Počasnom nagradom Američke filmske akademije.

Ta se antologijska drama s elementima trilera suscenarista i redatelja Akire Kurosawe temelji na kratkim pričama Rašomon i U šumarku japanskog pisca Ryûnosukea Akutagawe, oca japanske kratke priče. Film propituje nemogućnost spoznavanja istine, pa je pridjev ´rašomonski´do danas ostao sinonim za situacije u kojima je teško utvrditi objektivnu istinu.

Uoči početka retrospektive, koja donosi, među ostalim, filmove “Krvavo prijestolje”, “Tjelesna straža”, “Sedam samuraja”, “Živjeti”, “Ran”, “Kagemusha”, “Snovi”, uvodnu riječ o autorovu stvaralaštvu održat će filmolog Nikica Gilić.

“Akira Kurosawa je, uz Yasujiroa Ozua, Kenjija Mizoguchija i Mikia Narusea, ključno ime japanskog klasičnog filma, autor koji je svojim filmovima suvremene tematike (gendai-geki), djelima povijesnog žanra (jidai-geki), te sjajnim ekranizacijama Shakespearea, Dostojevskog, Gorkog, utjecao na filmske autore poput Peckinpaha, Leonea, Coppole, Sturgesa, te se upisao u povijest kao jedan od neprikosnovenih velikana svjetskoga filma”, ističe se u najavi.

Prikazat će se i film “Zli mirno spavaju” (1960.), noirovska krimi-drama u kojoj je Kurosawa posegnuo za Hamletom, drugom od tri Shakespeareove tragedije koje je slobodno obradio – nakon Macbetha u “Krvavom prijestolju” (1957.), a prije Kralja Leara u “Ranu” (1985.) – oba filma također su uvrštena u retrospektivu.

Tu su i “Idiot” (1951.), ekranizacija Dostojevskog, prebačena iz Sankt Peterburga 19. stoljeća u Japan nakon Drugog svjetskog rata te “Na dnu” (1957.), također adaptacija ruskog pisca – Maksima Gorkog, u kojoj se redatelj posvetio elaboriranju destruktivne moći prevelikih ambicija, fokusirajući se na ljude s ruba društva koji žive u “problematičnom” dijelu Tokija.

Samurajski film “Tjelesna straža” (1961.), smješten u japansku provinciju sredinom 19. stoljeća, komercijalno je najuspješniji njegov uradak, a njegov nastavak, “Sanjuro” (1962.) je jedan od njegovih manje razvikanih, no ne i manje uspjelih radova.

“Sedam samuraja” – ključno djelo povijesti filmske umjetnosti

Na rasporedu je i proslavljenih “Sedam samuraja” (1954.), fascinantna akcijska pustolovna drama i jedno od najznačajnijih ostvarenja u povijesti sedme umjetnosti.

“Dok impresivno orkestrira zbivanja i karakterizira likove, Kurosawa se na suptilan način bavi i etičkim te filozofskim kontekstom priče, ni u jednom trenutku ne otklizujući u patetiku ili trivijalno moraliziranje”, napominju iz “Tuškanca”.

Nastao je pod utjecajem Johna Forda i Davida Warka Griffitha, ali i povratno i sam utjecao na Hollywood, pa je John Sturges 1960. po uzoru na njega snimio “Sedmoricu veličanstvenih”.

Film “Riđobradi” (1965.), s motivima nekoliko kratkih priča iz zbirke japanskog pisca Shûgorôa Yamamota te romana “Poniženi i uvrijeđeni” Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, nastajao je dvije godine, a snimanje su obilježile nesuglasice redatelja i glavnog glumca, koji je zbog lika bradu bio prisiljen nositi i u stvarnom životu te odbijati druge angažmane.

“Veliki i mali” (1963), ponovno je osvojio svjetsku scenu, a opisuje se kao uzbudljiv triler s okosnicom na policijskoj proceduri, dok je drama “Živjeti” (1952) jedno od autorovih najuspjelijih ostvarenja socijalno-psihološke tematike.

Tu je i prvi njegov film u boji, urbana drama “Dodeskaden” (1970), koju je japanska kritika dočekala vrlo negativno te ga praktički odbacila, unatoč nominaciji za Oscara i vrlo pozitivnoj međunarodnoj recepciji, što je kod autora izazvalo tešku depresiju te ga nagnalo i na pokušaj samoubojstva.

“Bilješke jednoga živog bića” (1955) intrigantna su obiteljska i socijalna drama u kojoj je autor na zanimljiv način tematizirao stanje svoje devastirane domovine u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, a “Sablazan” (1950), spoj sudske drame i psihološkog filma u kojem se očitovao autorov društveni angažman pod utjecajem poetike i empatičnog humora Franka Capre.

Film “Snovi” (1990) omnibus je od osam vinjeta za koje je autor nadahnuće pronašao u osam snova koje je sanjao u različitim razdobljima svog života,

Kurosawa inspirirao likove za “Ratove zvijezda”

“Skrivena tvrđava” (1958), pustolovna je drama koji se ocjenjuje kao najzabavniji Kurosawin film koji pričom podsjeća na vestern, a Goergeu Lucasu poslužio je kao ključno nadahnuće za “Ratove zvijezda”.

U filmu “Ratovi zvijezda: Nova nada” šaljivi par nespretnih i pohlepnih seljaka iz “Skrivene tvrđave” zaživio je u likovima droida R2D2-a i C3PO-a, general kojeg tumači Toshirô Mifune prometnuo se u Lukea Skywalkera, a princeza Yuki parafrazu je dobila u liku princeze Leie Organe.

Posljednji film ciklusa je “Kagemusha”, povijesna ratna drama, smještena u Japanu 16. stoljeća, ovjenčana 1980. u Cannesu Zlatnom palmom te godinu kasnije nominirana za Oscara, veliki komercijalni i kritičarski uspjeh, najgledaniji film u japanskim kinima te godine.

To je i jedan od najskupljih japanskih filmova svih vremena, a snimanje raskošnog povijesnog spektakla Kurosawi je omogućila suradnja s utjecajnim američkim filmašima i njegovim velikim poklonicima Georgeom Lucasom i Francisom Fordom Coppolom.

Zahvaljujući visokom proračunu film obiluje spektakularnim scenama, uključujući i rekonstrukciju znamenite bitke kod Nagashinoa, a za potrebe snimanja koje je angažirano pet tisuća statista.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.