Književnica i novinarka Slavenka Drakulić gostovala je kod Ilije Jandrića u Pressingu gdje je govorila o svojim posljednjim, ali i nekim puno ranijim djelima, a komentirala je i aktualnu situaciju i probleme u Europi.
Prvu knjigu eseja izdala je još 1984. “Smrtni grijesi feminizma – ogledi o mudologiji” doživjela je i dopunjeno reizdanje 2020. Nije mogla zamisliti da će to 40 godina kasnije biti ponovno aktualna tema.
“Pogodilo me da se većina tih tekstova može i danas čitati kao da se radi o suvremenom trenutku, to nije baš dobro”, rekla je Slavenka Drakulić i dodala:
“Nisam to mogla zamisliti, ali ženska prava zapravo nikad nisu izborena i ne mogu biti izborena. Država tu uvijek može intervenirati, promijeniti ih. U Istočnoj Europi žene možda nisu svjesne da su naslijedile ta prava i da im prijeti opasnost najviše od crkve. Molitelji su, ja mislim, paracrkvena organizacija, mole se da ne budu u iskušenju, njima se puno pažnje posvećuje, ali šire vjeru i vrijednosti koje katolička crkva želi u ovoj zemlji promovirati.
Osobno me ne smetaju niti mislim da ih treba zabraniti, dosta je bilo zabrana. Ali zanimljivo mi je kako je moguće da je crkveni utjecaj takav da je crkva u ovoj zemlji postigla tri značajne promjene – vjeronauk u školama koji ide protiv građanskog i seksualnog odgoja; paracrkvena organizacija može postići promjenu definicije braka u Ustavu, to je za ne vjerovati; i treće, rekla bih, zabrana pobačaja. Tu HDZ ne ide direktno s crkvom, ali su smislili sustav prigovora savjesti. Većina ginekologa u ovoj zemlji ima prigovor savjesti, bio je nedavno sraman slučaj s majkom s malformiranim plodom, to sve govori. Svi koji misle da su ženska prava, a pogotovo pravo na pobačaj neki civilizacijski doseg, samo im treba reći – pogledajte što se događa u Poljskoj.”
Uspoređujući konzervativizam u Hrvatskoj i Poljskoj rekla je:
“U Poljskoj je tri milijuna ljudi izašlo na ulice kad je bila riječ o pobačaju. Kod nas mi je najzanimljiviji aspekt senzibilizacija javnosti. I ovaj sraman skandal sa Zagorkom i njezinim spomenikom, tu su se isto ljudi pobunili. Najvažnije je senzibilizirati javnost za takve probleme. No javnost se senzibilizira za ženske probleme kad je konkretan povod poput gospođe s malformiranim plodom. Ankete pokazuju da većina ljudi nije za zabranu i mislim da se to zakonski neće puno promijeniti, ali ima lukavi sustav izbjegavanja. Tu možda opet može pomoći pritisak javnosti. Ruku pod ruku s demokracijom ide odgovornost.”
Nekad je bilo uobičajeno da žena zbog muža i djece napušta karijeru. Na pitanje je li danas bolje, Drakulić pojašnjava:
“Nema sumnje, žene su i obrazovanije. No postoje tri europska problema u vezi žena – žene u Istočnoj Europi su možda nedovoljno svjesne što su naslijedile; u EU-u žene i muškarci nisu jednako plaćeni za jednaki rad (to znači da imaju i manju penziju i onda imamo ono što se zove osiromašenje žena); i posljednje, diskusija o identitetskom problemu – on, ona, ono, uloga roda, uloga spola – koje su dobre, ali ovog trenutka prevladavaju na račun ova dva konkretna problema.”
“Rat na tlu bivše Jugoslavije je jako omalovažavan“
Knjiga “Ponovno u kavani Europa – kako preživjeti postsocijalizam?” govori o tome kako se istočna Europa promijenila od pada komunizma. “Demokratske institucije postoje, ali problem je u mentalitetu. Mislim da postoji razlika između Zapadne i Istočne Europe. U zemljama koje su jučer uspostavile novi politički sustav, demokracija se ne može primiti tako brzo. Zato se čovjek drži onoga što je naučio. Što se tiče promjena u Europi, sve nas jede rak rana – korupcija kao sustav.”
“Korupcije svugdje ima, ali postoje mehanizmi regulacije. Kod nas je divljanje korupcije gdje su i mehanizmi korumpirani pa to ne pomaže”, dodaje.
Drakulić živi na relaciji Švedska – Hrvatska, no ne voli usporedbe te dvije zemlje. “Generalno sam protiv usporedbe Hrvatske i Švedske koja je bogata, uređena zemlja, u kojoj 200 godina nije bilo rata. Kako se to može uspoređivati? Živimo u neizvjesnosti u kojoj je Europa priljepak Amerike.”
Zbog ruske agresije na Ukrajinu Švedska i Finska odustale od politike neutralnosti i traže članstvo u NATO-u. Na pitanje strahuju li Skandinavci da bi se ukrajinski rat mogao proširiti na ostatak Europe i svijet, Drakulić odgovara:
“Oni se osjećaju izolirani od Europe, kažu “idemo na kontinent”. Ne doživljavaju se kao dio toga. Začudilo me koliko su brzo donijeli odluku o NATO-u. Oni su jako naivni i dobrohotni, sve će napraviti i dati, a neće puno misliti na posljedice. To se najbolje pokazala u situaciji s izbjeglicama.”
I u Švedskoj jača krajnja nacionalistička desnica. “Primili su jako velik broj izbjeglica 2015. i 2016., ali prije toga su integrirali 50.000 Bosanaca i oni su model za integraciju. S ljudima iz drugačije kulture je, naravno, teže. Puno je sredstava trebalo uložiti u migrante, ali kad su ljudi postavili pitanja o tim sredstvima – nisu bila transparentna i ljudi su se počeli pitati, uzbudili su se duhovi. Nije bilo javne diskusije i onda su ljudi glasali za tu antimigrantsku stranku. U Njemačkoj sad političari govore – nemojmo govoriti o izbjeglicama jer se boje da bi AfD mogao dobiti puno poena ako se krene u taj tip diskusije. To je, naravno, pogrešno. Europa se ne može ujediniti oko toga kakvu politiku voditi.”
Posljednja knjiga “Rat je svugdje isti” potaknuta je ratom u Ukrajini, ali u njoj se nalaze i stari tekstovi o ratovima u bivšoj Jugoslaviji.
“Motiviralo me to jer mi se činilo da ljudi, pogotovo mladi, ne znaju što je rat, a pitam se što čuju o školi. Za koga je rat svugdje isti? Za civile, za građane koji moraju bježati. Te sam priče htjela objaviti. Najviše me veseli da će knjiga uskoro biti objavljena u Ukrajini. Ono što se dogodilo na tlu bivše Jugoslavije, nitko na to nije obraćao previše pažnje, jako je omalovažavan taj rat i nitko se ozbiljno nije zabrinuo dok nisu došli Amerikanci i lupili šakom o stol, bez njih ne bi bilo mira. A ovdje, budući da se radi o Rusiji, to daje sasvim desetu sliku. Ukratko, svi su umrli od straha i zato su se toliko angažirali i zato mislim da usporedbe nema.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!