Prema nekim istraživanjima, najviše vina svage godine se popije u Vatikanu. Ali, ni Hrvati ne zaostaju puno.

Hrvatski su građani prošle vinogradarske godine prosječno po stanovniku popili 22 litre vina, a ukupna potrošnja iznosila je o oko milijun hektolitara, podaci su državnog zavoda za statistiku iz bilance vina u vinogradarskoj godini 2016./2017.

Ukupna proizvodnja vina iznosila je 760 tisuća hektolitara od čega se na vino sa zaštićenom oznakom izvornosti odnosi 59,2 posto, odnosno 449,8 tisuća hektolitara. 

Sortna su vina u ukupnoj proizvodnji zastupljena sa 6,4 posto ili 48,4 tisuće hektolitara, a ostala vina s 34,4 posto (261,8 tisuća).

Stupanj samodostatnosti u proizvodnji vina iznosi 75 posto.

Najveći udio u domaćoj potrošnji zauzimaju ostala vina s udjelom od 50,8 posto odnosno nešto više od 509 tisuća hektolitara. Slijede vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (407,1 tisuću hektolitara) te sortna vina sa 77 tisuća hektolitara.

Uvezeno je 295,7 tisuća hektolitara vina, od toga najviše vina iz kategorije ostala vina, 254,5 tisuća hektolitara, a najmanje sortnih vina, 14 tisuća hektolitara.

Od 22 litre vina prosječne potrošnje po stanovniku Hrvatske, 9,6 litara su vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, 1,8 litara sortna vina, a 10,4 litara odnosi se na kategoriju ostalih vina.

Konačne zalihe vina na kraju vinogradarske godine iznose 712,8 tisuća hektolitara, od čega 522,6 tisuća hektolitara vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.