Na otoku Ugljanu u mjestu Preko prije desetak dana su snimljena dva labuda kako uživaju u plitkoj pješčanoj uvali na plaži Jaz.
Premda ne odlaze sve ptice selice u Afriku, neke se tek premjeste sa sjevera Hrvatske na jug, prizor je ipak zbunio mnoge pa smo upitali Udrugu Biom, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom, koliko je to uobičajena pojava i ima li možda veze s klimatskim promjenama.
Kako nam je objasnila Petra Čulig, stručna suradnica za zaštitu prirode u udruzi Biom, crvenokljuni labudovi na Jadranu nisu neobična pojava, osobito zimi kad mnoge ptice koje žive na vodi, odlaze na druga područja na zimovanje.
“Kod nas labudovi gnijezde uglavnom na slatkovodnim staništima, na kontinentu i u priobalju, ali negdje labudovi gnijezde i u obalnim močvarnim područjima. Zimi nisu vezani uz svoja gnjezdilišta pa ih se može naći na svim vodenim površinama, bez obzira bila to slatka ili slana voda. Zanimljivo je da crvenokljuni labudovi kod nas gnijezde tek od osamdesetih godina prošlog stoljeća”, rekla je Čulig.
Ističe da će klimatske promjene itekako utjecati na kretanje ptica i njihove selidbe, no kako točno, teško je predivjeti. Također, dodaje kako se ove godine, upravo zbog ovih razloga, dogodilo da se u Hrvatskoj zadržalo neobično puno ždralova.
“Što se tiče klimatskih promjena, one će imati i imaju utjecaj na kretanja ptica, što se dobro primjećuje kod vodarica koje ovise o vodenim površinama. S toplijim zimama bit će manje zaleđenih površina te će ptice skraćivati svoje migracijske puteve ovisno o tome gdje nađu prikladno područje za hranjenje.
Primjerice, ove je zime jako puno ždralova stalo u Hrvatskoj gdje su ostali hraniti se na velikim poljima i viđaju se na puno većem području od prijašnjih godina kad ih je većina samo prelijetala ove krajeve.
Teško je točno predvidjeti promjene u kretanju ptica u kontekstu klimatskih promjena. To je relativno nova pojava i same promjene klime nisu predvidive te se ptice tek trebaju prilagoditi na drugačije i promjenjive uvjete. Sigurno ćemo primjećivati sve više neobičnih kretanja ptica i prisutnost određenih vrsta u doba godine kad ih ne očekujemo i na mjestima gdje ih ne očekujemo.”
Dubravko Dender, voditelj voditelj Programa za očuvanje ptica u Biomu, dodaje da nije novo ili nenormalno da živa bića na promjene reagiraju prilagodbama i na taj način opstaju.
“Ključan je utjecaj klimatskih promjena na staništa nekih vrsta, poput primjerice ptice godine tetrijeba gluhana, jer nestankom staništa nestaje prostor za te vrste”, ističe Dubravko Dender iz udruge Biom.
Nalazi ptica prstenovanih u Hrvatskoj na zimovanju kao i nalazi labudova prstenovanih izvan Hrvatske pokazuju da u Hrvatskoj zimuju labudovi iz Poljske, Češke, Slovačke, Austrije i Mađarske, uz nekoliko nalaza iz Njemačke, Danske, Bjelorusije, Italije, Slovenije i Vojvodine (Srbija).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!