Čini li nas rano ustajanje doista zdravijima, bogatijima i mudrijima? Posljednjih nas godina pop kultura bombardira varijacijama na temu da rano ustajanje vodi do uspjeha u životu, zadovoljstva i bogatstva. Christian Jarrett, kognitivni neuroznanstvenik za Science Focus, dao je opširno objašnjenje na ovu temu.
Kako kaže, brojni članci nam obećavaju da ćemo, ako ujutro samo sat vremena ranije ustanemo iz kreveta, postati superproduktivni, baš poput najuspješnijih poduzetnika na svijetu.
Ali ako ste noćna ptica koja radije ostaje budna do kasno i ujutro se zavlači ispod pokrivača, možda se nadate da to ipak nije istina.
Ali zapravo, psihologija “kronotipa”, kao što je poznato, uvelike podupire popularnu sliku sretnih entuzijasta koji rano ustaju; iako je, kao i uvijek, stvarnost malo nijansiranija, prenosi City Magazine.
Jedan detalj koji treba imati na umu je da zapravo većina nas, oko 60 posto, nismo ni ranoranioci ni noćne ptice, već mješavina.
Još jedan čimbenik koji treba uzeti u obzir je taj da kronotip nije određen samo vremenom kada idete spavati i ustajete ujutro, već i vašim optimalnim vremenom kada ste najfunkcionalniji, ranoranioci obično najbolje funkcioniraju ranije tijekom dana, dok noću ptice obično bolje funkcioniraju kasnije. što može imati očite prednosti za određene putove karijere koji uključuju večernji rad ili noćne smjene.
Što se tiče toga tko kojoj skupini pripada, opće pravilo je da su žene sklonije ranoraniocima ili jutarnjim kronotipovima, dok su muškarci skloniji noćnim pticama ili večernjim kronotipovima.
Još jedan relevantan faktor je dob.
U adolescenciji postoji tendencija da se više pomakne prema noćnom kronotipu (ne čudi), ali nakon adolescencije, jutarnja tendencija postaje češća s godinama.
Što se tiče toga tko je sretniji, mnoge su studije doista pokazale korelaciju između ranog ustajanja i veće sreće.
Kao primjer, uzmite u obzir studiju provedenu na stotinama studenata medicine na Sveučilištu Dokuz Eylul u Turskoj, sami su morali ocijeniti koliko su sretni na ljestvici. Viši rezultati primijećeni su kod onih koji rano ustaju. Slično istraživanje provedeno je na starijim ljudima, rezultat je bio isti.
Prema studiji provedenoj na Sveučilištu u Leipzigu, emocionalna prednost ranoranilaca očituje se u većem zadovoljstvu životom i smanjenoj podložnosti mentalnim problemima.
Druga istraživanja sugeriraju da su ljudi koji su noćne ptice skloniji simptomima depresije, sezonskom afektivnom poremećaju i problemima s ovisnošću.
Ova se razlika djelomično može objasniti činjenicom da ljudi koji su noćne ptice obično manje spavaju ili imaju više problema sa spavanjem te da je to zapravo problem koji ih čini manje sretnima. Neispavani su.
Drugi mogući mehanizmi koji objašnjavaju prednost ranoranioca su bolje vještine emocionalne regulacije i pozitivniji stav prema vremenu u usporedbi s noćnim pticama.
Sve ovo postavlja pitanje što određuje jesmo li ranoranioci ili noćne ptice i možemo li to promijeniti. Kao što je pokazao tim sa Sveučilišta Warwick, jutarnji kronotipovi povezani su s osobnošću, imaju više discipline, reda i ambicije. S druge strane, otvoreniji ljudi češće su noćne ptice.
Dobra je vijest da ni osobnost ni kronotip nisu nepromjenjivi. Oblikuju ih čimbenici koji ne ovise o našim genima, kao što je obiteljsko okruženje te profesionalne uloge i rutine koje se od nas traže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!