Nakon vjerojatno najgoreg ljeta za glečere otkad postoje mjerenja, napokon je počeo padati snijeg u europskim Alpama. Bio je prijeko potreban.

U 19 godina tijekom kojih sam posjećivao i proučavao glečere u Švicarskoj, nisam vidio ljeto poput ovog, piše profesor riječnih znanosti i klimatske otpornosti na Sveučilištu Salford, Neil Entwistle, za Science Alert. Promjena je nevjerojatna.

Glaciolozi poput Entwistlea opisuju godišnji gubitak leda od 2 posto ukupnog volumena glečera kao “ekstreman”. Ove godine švicarski glečeri izgubili su u prosjeku 6.2 posto leda od ukupnog volumena.

Svježi snijeg stvorit će zaštitni prekrivač kojim će 90 posto sunčeve radijacije reflektirati natrag u atmosferu, time ograničavajući zagrijavanje i topljenje leda.

Kada snijeg padne preko zime, a preko ljeta se ne otopi, on povećava ukupnu masu glečera. Nakon nekoliko takvih godina, gravitacija bi odradila svoje i glečeri bi krenuli kliziti nizbrdo.

Ipak, u prošlom stoljeću to nije bio slučaj. Zaštitni slojevi snijega nisu bili dovoljno gusti da bi neutralizirali sve više ljetne temperature i glečeri diljem svijeta u prosjeku se tope od kraja malog ledenog doba u drugoj polovici devetnaestog stoljeća.

Saharski pijesak i toplinski val

Na Alpama je prošle zime palo vrlo malo snijega i glečeri nisu bili dovoljno dobro izolirani za vrućinu ovog ljeta.

Proljeće je bilo pogotovo neugodno, budući da su vjetrovi u Europu donosili saharsku prašinu koji je prekrio Alpe. Budući da prašina upija više solarne energije od snijega (koji je bijele boje i prema tome reflektira više svjetlosti), narančasti snijeg topio se brže no ikad.

Nakon toga stigao je veliki toplinski val koji je srušio temperaturne rekorde u cijeloj Europi. Čak ni Alpe nisu bile pošteđene. Na primjer, poznato švicarsko selo Zermatt u sjeni Matterhorna, zabilježilo je temperature do čak 33 stupnja Celzijusa iako se nalazi na 1.620 metara nadmorske visine.

Najgore su prošli flečeri. Do srpnja su Alpe izgledale kako inače izgledaju u rujnu – potpuno bez snijega, a rijeke u koje se topi snijeg i led rekordno su nabujale. To nije normalno, upozorava Entwistle.

Posljenji put glečeri su doživjeli ovakvo topljenje 2003. kada su temperature u Europi bile vrlo visoke, a toplinski val te godine ubio je najmanje 30.000 ljudi – 14.000 samo u Francuskoj. Te kalendarske godine, u Švicarskoj je nestalo 3.8 posto ukupnog volumena leda na glečerima.

Ove godine je Zermatt po prvi put u povijesti zatvorio vrata ljetnih skijališta. Vodiči su prestali s ekspedicijama budući da se permafrost topio i izazivao gotovo konstantno rušenje stijena. Mont Blanc bio je zatvoren.

50 godina podataka

Ovo možemo staviti u povijesni kontekst, piše Entwistle, zahvaljujući dijelom i radu humanitarne organizacije Alpine Glacier Project, koja je s radom krenula 1972. i zajedno sa Sveučilištem u Salfordu vodila znanstvene ekspedicije na glečere u blizini Zermatta svakog ljeta već pedeset godina.

Ogroman broj studenata pomogao je u promatranju posljedica klimatskog zatopljenja u promjenama istopljenog snijega, topografski su proučavali okoliš i fotografirali ga s istih pozicija tijekom svih tih godina.

U tih pet desetljeća, glečeri Gorner i Findel povukli su se 1.385 metara i 1.655 metara.

U Švicarskoj se voda od topljenja snijega i leda koristi za energiju. Voda koja padne na 93 posto površine Švicarske na kraju prolazi kroz barem jednu od elektrana prije nego napusti zemlju.

Jedna posljedica topljenja glečera je kompenzacija slabih padalina u vremenima suše, budući da se na taj način pune rezerve kojima se osigurava opskrba zemlje energijom.

Može se reći da nisu svi glečeri jednako pogođeni katastrofalnim gubicima ovog ljeta. To je djelomično i točno, piše Entwistle.

Mjera do koje se glečer topi ovisi o visini na kojoj se nalazi, koliko je strm i koliko je prekriven ostacima. Također mogu postojati i lokalizirani klimatski faktori.

Ipak, nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da su austrijski glečeri također izgubili više leda 2022. nego u 70 godina otkad postoje mjerenja, zbog čega je vrlo jasno da je ove godine ekstremno topljenje bila norma.

Posjećivanje i promatranje geografije visokih planina je fantastično iskustvo, zaključuje Entwistle, ali “bojim se da nastavak topljenja leda, kao ni ekstremne temperature kojima smo svjedočili ovo ljeto, nisu anomalija. Mnogo više glečera moglo bi biti u potpunosti izgubljeno unutar jedne generacije.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.