Monstruozni morski toplinski val razvio se 2013. uz obalu Aljaske i ubrzo se proširio sve do Meksika duž pacifičke obale Sjeverne Amerike. Zadržao se mnogo dulje nego što je itko očekivao ostavivši razorne posljedice na ribarstvo, izazvavši cvjetanje otrovnih algi, a doveo je i do izgladnjivanja morskih ptica koje su imale problema u potrazi za hranom.
U jednom trenutku, plutača za mjerenje temperature mora, koja se ljuljala na oceanu u blizini Oregona, otkrila je zastrašujuće skokove temperature do sedam stupnjeva Celzijusevih u manje od sat vremena. Međutim, znanstvenici nisu imali pojma što se događa u dubinama.
Novo modeliranje koje su vodili znanstvenici iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), pokazuje da se morski toplinski valovi mogu razviti i duboko pod morem – ponekad zajedno s toplinskim valovima koji se mreškaju preko površine oceana ili kada iznad površine nema vidljivog signala zagrijavanja.
Nova analiza mora kontinentalnog pojasa koje okružuje Sjevernu Ameriku, također otkriva da ti takozvani morski toplinski valovi mogu biti intenzivniji i trajati dulje od vrućih razdoblja na površini oceana, iako to varira od obale do obale, piše Science Alert.
“Znanstvenici već više od desetljeća istražuju morske toplinske valove na površini mora”, kaže glavni autor studije Dillon Amaya, klimatolog iz laboratorija NOAA-e. No, oni su bili ograničeni na podatke o ekstremnim temperaturama na površini oceana, zabilježenih plutačama, brodovima ili satelitima.
Neki podaci za dubine postoje, ali znanstvenici koji stoje iza ove najnovije studije uglavnom su morali donositi zaključke iz promatranja površine oceana, unoseći te podatke u računalne modele kako bi simulirali oceanske struje koje se dolaze iz dubina. “Ovo je prvi put da smo bili u mogućnosti stvarno zaroniti dublje i procijeniti kako se ti ekstremni događaji odvijaju duž morskog dna”, kaže Amaya.
Važnost praćenja oceana
Analiza se usredotočila na zapadnu i istočnu obalu Sjeverne Amerike, koristeći podatke koji obuhvaćaju tri desetljeća, od 1993. do 2019., kako bi se proizvele simulacije s razlučivošću od osam kilometara, dovoljno fine da se ocrta kako vruće točke prekrivaju značajke morsko dno.
“Ne samo da toplinski valovi na dnu mora traju dulje nego oni na površini”, pišu istraživači u svom radu, “već postoje mnoge regije u kojima intenzitet toplinskog vala na dnu mora premašuje intenzitet toplinskog vala na površini mora za istu lokaciju.”
Ove dvije vrste morskih toplinskih valova obično se pojavljuju u isto vrijeme u plitkim područjima gdje se miješaju površinske i dubinske vode, pokazalo je istraživanje. Skokovi temperature duž morskog dna kretali su se od pola stupnja Celzijevih do pet stupnjeva.
Međutim, u dubljim dijelovima kontinentalnog pojasa mogu se razviti toplinski valovi pri dnu mora bez ikakvih naznaka zagrijavanja na površini. “To znači da se to može dogoditi, a da nitko to ne shvati dok se posljedice ne počnu pokazivati”, kaže Amaya.
Znanstvenici kažu da njihovi rezultati naglašavaju važnost održavanja dugoročnih sustava za praćenje oceana, posebno jer tek počinju shvaćati utjecaj toplinskih valova na morskom dnu. Razvijanje novih mogućnosti za upozoravanje na uvjete zagrijavanja dna također bi nam moglo pomoći da bolje razumijemo što se dogodilo u prošlosti – i da budemo spremni za ono što dolazi u budućnosti.
Posljedice za ekosustav
Neobično tople podzemne temperature oceana povezuju se s najezdom invazivnih riba paunova u nova obalna područja duž jugoistočne obale SAD-a i dovele su gotovo do kolapsa ribolova jastoga, čija se vrijednost broji u milijunima dolara, jer je oslabljeni imunološki sustav jastoga u opasnosti od parazita.
“Jasno je da moramo obratiti veću pažnju na dno oceana gdje žive neke od najvrednijih vrsta i mogu doživjeti toplinske valove sasvim drugačije od onih na površini”, kaže oceanograf NOAA-e Michael Jacox, koautor studije.
I ne samo to, moramo prepoznati da fosilna goriva guraju oceanske ekosustave do samih granica. Budući da su Zemljini oceani sada apsorbirali oko 90 posto viška topline uzrokovane globalnim zatopljenjem, 20 je puta veća vjerojatnost da će se dogoditi morski toplinski valovi poput onog 2013.
Međutim, za razliku od mračnih dubina oceana, dobro nam je poznato što učiniti kako bismo zaustavili globalno zagrijavanje: prekinuti oslanjanje na fosilna goriva i smanjiti ugljik iz atmosfere. Oceani ne mogu apsorbirati više od toga.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare