Nedavno objavljena znanstvena studija upućuje na nategnutu, ali moguću vezu između kopanja nosa i većeg rizika od demencije.
U slučajevima kad kopanje nosa oštećuje unutarnja tkiva, ključne vrste bakterija imaju lakši pristup samom mozgu koji onda reagira na njihovu prisutnost na načine koji nalikuju simptomima Alzheimerove bolesti.
VEZANE VIJESTI
Ovaj zaključak treba uzeti s velikim zrnom soli – između ostalog i zbog toga što su se sva istraživanja, koja to potvrđuju, bavila miševima, a ne ljudima – ali rezultati svakako opravdavaju daljnja istraživanja jer bi to moglo unaprijediti naše znanje o tome kako dolazi do Alzheimerove bolesti, nečemu o čemu se još uvijek vrlo malo zna.
Skupina znanstvenika sa Sveučilišta Griffith u Australiji u testovima je koristila bakteriju koja se zove Chlamydia pneumoniae, koja može zaraziti ljude i koja uzrokuje upalu pluća. Ista bakterija je također uočena u mozgu većine ljudi koje pogađa poodmakla demencija.
Njihov rad je pokazao da kod miševa ta bakterija može putovati preko olfaktornog živca koji spaja nosnu šupljinu i mozak. Štoviše, u slučajevima kad bi došlo do oštećenja epitela, tj. tankog tkiva u gornjem dijelu nosne šupljine, upale živca bi bile još gore.
U takvim okolnostima mozgovi miševa bi počeli gomilati veće naslage amiloid-beta proteina, proteina koji mozak proizvodi kao odgovor na upalna stanja. Veće koncentracije naslaga, tj. grudica ovog proteina su također nađene kod ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti.
“Mi smo prvi pokazali da Chlamydia pneumoniae može izravno otići kroz nos i doći do mozga gdje onda može dovesti do patologija koje izgledaju kao Alzheimerova bolest“, kaže neuroznanstvenik James St John sa sveučilišta Griffith u Australiji. “Vidjeli smo da se to može dogoditi kod miševa, a ti dokazi vode do potencijalno zastrašujućih zaključaka i za ljude.”
Znanstvenike je iznenadila brzina kojom se bakterija ukorijenila u središnjem živčanom sustavu kod miševa jer bi do upale došlo unutar 24 do 72 sata. Vjeruje se da za bakterije i viruse nos predstavlja brzi put do mozga.
Oko 90 posto ljudi kopa nos
Iako nije sasvim sigurno da dolazi do istog efekta i kod ljudi, ili da su uopće naslage amiloid-beta proteina uzročnici Alzheimerove bolesti, ipak vrijedi nastaviti s novim istraživanjima u obećavajućem smjeru, kako bi se bolje razumjelo taj vrlo česti neurodegenerativni poremećaj.
VEZANE VIJESTI
“Sad treba provesti ovakvo istraživanje i na ljudima, kako bismo potvrdili funkcionira li isti mehanizam i kod njih na takav način”, kaže St John.
“Takva istraživanja imaju puno zagovornika, ali nisu još dovršena. Ono što sigurno znamo jest da je ova ista bakterija prisutna i kod ljudi, ali zasad još ne znamo kako točno tamo dođu.”
Kopanje nosa nije baš rijetka pojava. Zapravo, po jednoj studiji iz 1995. moguće je da 90% ljudi to radi, a primijećeno je i kod niza drugih vrsta životinja. Korist od te navike nije sasvim razjašnjena, ali ovakva istraživanja bi nas trebala natjerati da promislimo prije nego stavimo prst u nos.
Znanstvenici trenutno planiraju buduće studije koje bi se bavile istim procesom kod ljudi – ali do tad St John i njegovi kolege samo poručuju da kopanje nosa i čupanje dlaka u nosnoj šupljini “nisu dobra ideja” zbog potencijalnog oštećenja tkiva u samom nosu.
Jedno od pitanja na koje će tim pokušati odgovoriti jest i jesu li povećane naslage amiloid-beta proteina prirodan, zdrav, odgovor imunološkog sustava, koji se može preokrenuti jednom kad se upalni proces pobijedi.
Alzheimerova bolest je nevjerojatno komplicirana bolest što se i vidi iz ogromnog broja studija koje se bave njom i po raznoraznim pristupima kojima znanstvenici pokušavaju doći do boljeg razumijevanja tog oboljenja. No svako istraživanje nas dovodi barem korak bliže pronalasku nekog načina za zaustavljanje bolesti.
“Nakon 65. godine života rizik od oboljenja naglo poraste, no istražujemo i druge uzroke jer ne radi se samo o starosti, radi se i o izlaganju faktorima u okolini,” kaže St John. “I vjerujemo da bakterije i virusi pritom imaju ključnu ulogu.”
Istraživanje je objavljeno u žurnalu Scientific Reports.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!