Dok većina nas tlo pod nogama uzima zdravo za gotovo, unutar njegovih složenih slojeva, poput stranica knjige, zapisana je povijest Zemlje. Naša povijest.
Istraživanja pokazuju da postoje malo poznata poglavlja u toj povijesti, duboko u Zemljinoj prošlosti. Zapravo, čini se da Zemljina jezgra ima još jednu još dublju jezgru u sebi, piše Science Alert.
“Tradicionalno su nas učili da Zemlja ima četiri glavna sloja: koru, plašt, vanjsku i unutarnju jezgru”, objasnila je 2021. geofizičarka s Australskog nacionalnog sveučilišta Joanne Stephenson.
Naše znanje o tome što se nalazi ispod Zemljine kore izvedeno je uglavnom iz onoga što su vulkani objavili i što su seizmički valovi šaputali.
Iz ovih neizravnih opažanja, znanstvenici su izračunali da užarena, vrela jezgra, s temperaturama koje prelaze 5000 stupnjeva Celzija, čini samo 1 posto ukupnog volumena Zemlje.
Ali prije nekoliko godina Stephenson i kolege pronašli su dokaze da unutarnja jezgra Zemlje zapravo ima dva različita sloja. “Vrlo je uzbudljivo – i moglo bi značiti da moramo ponovno pisati udžbenike!”, objasnila je tada Stephenson.
Tim je upotrijebio algoritam pretraživanja kako bi pretražio i spojio tisuće modela Zemljine jezgre s promatranim podacima tijekom mnogih desetljeća o tome koliko dugo seizmičkim valovima treba putovati kroz Zemlju, koje je prikupio Međunarodni seizmološki centar.
I, što je dolje? Tim je pogledao neke modele anizotropije unutarnje jezgre, kako razlike u sastavu njenog materijala mijenjaju svojstva seizmičkih valove, i otkrio da su neki vjerojatniji od drugih.
Dok neki modeli sugeriraju da materijal unutarnje jezgre kanalizira seizmičke valove brže paralelno s ekvatorom, drugi pokazuju da mješavina materijala omogućuje brže valove koji su paralelniji sa Zemljinom rotacijskom osi. Čak i tada postoje argumenti o točnom stupnju razlike pod određenim kutovima.
Studija ovdje nije pokazala mnogo varijacija s dubinom u jezgri, ali je otkrila da postoji promjena u sporom smjeru do kuta od 54 stupnja, s bržim smjerom valova koji idu paralelno s osi.
“Pronašli smo dokaze koji bi mogli ukazivati na promjenu u strukturi željeza, što sugerira možda dva odvojena događaja hlađenja u povijesti Zemlje”, rekla je Stephenson. “Detalji ovog velikog događaja još uvijek su pomalo misterij, ali dodali smo još jedan dio slagalice kada je u pitanju naše znanje o Zemljinoj jezgri”, dodala je.
Ova nova otkrića mogu objasniti zašto neki eksperimentalni dokazi nisu u skladu s našim trenutnim modelima strukture Zemlje.
Ranije se sumnjalo na prisutnost najdubljeg sloja, s nagovještajima da kristali željeza koji sačinjavaju unutarnju jezgru imaju različita strukturna poravnanja.
“Ograničeni smo distribucijom globalnih potresa i prijemnika, posebno na polarnim antipodima”, napisao je tim u svom radu, objašnjavajući da podaci koji nedostaju smanjuju sigurnost njihovih zaključaka.
Ali njihovi su zaključci u skladu s drugim studijama o anizotropiji najdublje unutarnje jezgre.
Buduća istraživanja mogu popuniti neke od ovih praznina u podacima i omogućiti znanstvenicima da potkrijepe ili proturječe svojim nalazima, i tako prenijeti više priča napisanih u ovom ranom sloju Zemljine povijesti.
Ovo istraživanje objavljeno je u Journal of Geophysical Research.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare