Analizirali smo sumornu situaciju u domaćem pravosuđu koja je kulminirala propalim natječajem za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Zašto je, zapravo, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek dopustila da se dogodi ovakav, nikad viđeni skandal u domaćem pravosuđu, da se provede natječaj za ravnatelja USKOK-a na koji se nije javio nitko?
Zar nije mogla nagovoriti baš nikoga od svojih suradnika da se kandidira? Ili možda nema dovoljno dobrih kadrova u državnom odvjetništvu RH? Ili možda ne žele voditi USKOK dok im je Zlata Hrvoj-Šipek nadređena? Sve su to pitanja na koja sugovornici iz domaćeg pravosuđa imaju gotovo unisone odgovore – sve to su razlozi koji su kumovali ovom skandalu.
Je li morala raspisati natječaj?
Gospođa Hrvoj-Šipek trebala bi iduće godine otići u mirovinu pa se odmah postavilo pitanje zašto je pred kraj mandata odlučila raspisati ovaj natječaj i odabrati šefa USKOK-a umjesto da to prepusti svom nasljedniku.
Dio odgovora vjerojatno leži u mogućem dogovoru sa Željkom Mostečak, koju je u travnju ove godine postavila za obnašateljicu dužnosti ravnateljice USKOK-a nakon smjene Vanje Marušić.
Naime, prema informacijama N1 Željka Mostečak pristala je voditi USKOK šest mjeseci što znači da taj rok uskoro ističe. Hoće li ju Zlata Hrvoj-Šipek uspjeti uvjeriti da još neko vrijeme ostane na čelu USKOK-a ili će imenovati nekog drugog za obnašatelja te dužnosti do rezultata novog natječaja, pitanja su na koja ćemo odgovore dobiti uskoro.
Sramota za državno odvjetništvo
U svakom slučaju, činjenica da je ovako propao natječaj za ravnatelja USKOK-a ne služi na čast nikome u vrhu DORH-a, a ne samo glavnoj državnoj odvjetnici. Riječ je o timu iskusnih ljudi, koji koordinira kaznene progone, te bi im cilj morala biti kvalitetna borba protiv korupcije i svih ostalih oblika kriminala.
Polemično kadroviranje u državnom odvjetništvu na koje se ukazuje već godinama i neatraktivne plaće nižepozicioniranih državnih odvjetnika zasigurno nisu povećale bazen iz kojeg bi se mogao dograbiti kvalitetan novi šef USKOK-a. No, je li to opravdanje?
Neki insajderi smatraju da je ovaj sramotni natječaj organiziran ne bi li se zakonodavce pokušalo uvjeriti da spuste kriterije za izbor ravnatelja USKOK-a. Među ključnima je onaj o 15 godina obnašanja pravosudne dužnosti. Toliko iskustva nemaju neki od perspektivniji tužitelja u USKOK-u pa su odmah ispali iz konkurencije.
No, može li netko s premalo iskustva voditi ured poput USKOK-a. Nagađa se da bi se u Ministarstvu pravosuđa nakon svih afera, ali i ove posljednje s propalim natječajem moglo naići na razumijevanje za to ublažavanje uvjeta.
Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde kako bi to bilo iznimno loše, čak nedopustivo.
Politički pritisci na USKOK
Većina predstavnika parlamentarnih stranaka danas smatra da su politički pritisci na USKOK ključni razlog zbog kojeg se nitko nije kandidirao za ravnatelja. Ovdje valja podsjetiti da glavnog državnog odvjetnika bira saborska većina, dok ta osoba nakon javnog natječaja imenuje šefa USKOK-a. Dosta logike našlo bi se za zaključak o tim pritiscima.
Dio parlamentaraca vidi još jedan problem – niska primanja državnih odvjetnika. Doduše ravnatelj USKOK-a ima oko tri tisuće eura plaću, a toliko mjesečno primanje prijavio je primjerice i predsjednik uprave HEP-a protiv kojeg se po nalogu USKOK-a trenutno provode izvidi.
Kad smo već kod usporedbi, hrvatski premijer je lani dobivao oko 3.100 eura.
Može li se ovaj mulj isprati?
Je li plaća šefa USKOK-a doista premala? Mnogi će se složiti da bi s obzirom na odgovornost, te neovisnost koju mora imati, mogla biti i veća. Drugi će ipak ostati uz tvrdnju da je problem u političkim pritiscima zbog kojih se nitko ne želi postati glavna osoba borbe s organiziranim kriminalom ili korupcijom.
Bilo kako bilo, upravo smo se uvjerili da u Hrvatskoj nitko i ni pošto ne želi biti šef USKOK-a. Ne želi to čak ni sama Željka Mostečak koja ga još uvijek vodi, ali se na natječaj nije prijavila.
Koga je sve optužio USKOK?
Ovaj propali natječaj razotkrio je, dakle, nevjerojatnu količinu mulja u državnom odvjetništvu koju će vrh DORH-a teško sprati.
Morat će tako ponijeti odgovornost za posrtaj sustava koji je optužio Ivu Sanadera, Milana Bandića, Zvomimira Šostara, Stjepana Prnjata, Dragana Kovačevića, Zdravka Mamića, Tomislava Tolušića, Borisa Miloševića, Josipa Aladrovića, Darka Horvata, Josipu Rimac, Ivu Baldasara, Kazimira Bačića, Andreu Zlatar Violić, Sinišu Vargu, Gabrijelu Žalac, Roberta Matanića, Amira Mafalanija, Ognjena Grubića, Vladu Rajića, Davora Jelavića, Nadu Čavlović-Smiljanec, Maju Šupe, Blaža Petrovića, Mihaela Kovačića, Vinka Mladinea, Mladena Barišića, Božidara Kalmetu…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare