Kriptovalute, čija se upotreba proširila u mnogim dijelovima svijeta – kao prva država, Salvador ih je prošle godine čak ozakonio kao platežno sredstvo –također se koriste i na Kubi. Za Kubance koji su zbog američkih sankcija u velikoj mjeri odsječeni od međunarodnih financijskih tokova, kriptovalute bi mogle predstavljati prozor mogućnosti. Hoće li potencijal biti iskorišten? O kriptovalutama na Kubi i njihovoj perspektivnosti pa također i o američkim sankcijama novinarka N1 Slovenija Katja Miklavčič razgovarala je s filozofkinjom dr. Leom Kuhar, koja je silom prilika za vrijeme posjete otoku i sama razmijenila nešto kriptovaluta.

Kuba. Otok, država gdje je nestašica nekih od najosnovnijih dobara u posljednje vrijeme još izraženija, redovi ispred trgovina osnovnim životnim namirnicama su sve duži, a sankcije SAD-a, koje već desetljećima potkopavaju kubansko gospodarstvo i dalje traju. Nekadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump je naime, poništio i one mjere, koje je za poboljšanje odnosa s Kubom uveo njegov prethodnik Barack Obama.

Izgledi da će se na bilo koji način olakšati život Kubancima za sada nisu dobri ni pri aktualnoj administraciji Joea Bidena. Nakon uvođenja sankcija protiv nekih kubanskih dužnosnika tijekom antivladinih prosvjeda prošlog ljeta, SAD je u svibnju ove godine olabavio neke mjere, ali većina sankcija odnosno embargo i dalje ostaje. Na kraju, ali ne manje važno, oštar pristup prema kubanskim vlastima zagovara 1,5 milijuna Kubanaca na Floridi, čiji će glasovi trebati Bidenu na jesenjim kongresnim izborima. Florida, gdje su izborne utrke između republikanaca i demokrata u prošlosti u pravilu bile prilično napete, se naime sve više boji u republikansku crvenu, piše N1 Slovenija.

Američka gospodarska blokada Kube, koju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda u rezolucijama već godinama kontinuirano osuđuje odnosno zahtijeva njen kraj, blokira poslovanje s otokom, uključuje mogućnost sankcioniranja svih koji posluju s Kubom. Recimo, tvrtka koja ima biznis na otoku, a u SAD-u ima bilo kakva sredstva, riskira da će joj ta sredstva biti targetirana, zaplijenjena ili zamrznuta. S obzirom na to da su Kubanci, između ostalog, odsječeni od međunarodnih financijskih tokova, na primjer, ne mogu koristiti usluge kao što su Mastercard, PayPal i slično, a u posljednjih nekoliko godina i tamo, također, uvode kriptovalute. One bi možda čak mogle postati mehanizam kojim bi stanovnici države koji su posljednjih godina dobili pristup mobilnim podacima (aktivno) mogli zaobići američke sankcije.

Potencijal postoji, hoće li biti iskorišten?

Kubanske vlasti su prije nekoliko tjedana regulirale trgovinu kriptovalutama, pri čemu će licence za trgovinu izdavati kubanska središnja banka. “Mislim da ovdje postoji potencijal, gdje bi Kubanci zapravo mogli napraviti nešto novo, “u razgovoru za N1 Slovenija je procijenila filozofkinja, dr. Lea Kuhar, koja je nedavno imala neposredno iskustvo razmjene kriptovaluta na Kubi. Nakon što je razmjenom eura po službenom tečaju 1:25 na aerodromu izgubila mnogo, odnosno većinu novca kojeg je donijela na otok (za usporedbu: neslužbeni, stvarni tečaj je 1:125), trgovanje kriptovalutama je bio jedini način da dođe do kubanskih pesosa, bez da izgubi još više novca zbog službenog tečaja.

“Kolega iz Slovenije, programer, mi je savjetovao da instaliram aplikaciju Qbita, koja funkcionire kao oglasna ploča, gdje kažeš koliko bi kubanskih pesosa mijenjao za koliko bitcoina,” pričala je Kuhar. “Obratila sam se na adrese 25 korisnika, ali su vjerojatno mislili da se radi o prevari. Odazvao se samo Marcos 244,” prisjećala se događaja sugovornica, koja je nakon toga bitcoine razmijenila još jednom, i to sa Venezualcem koji živi na Kubi.

Procjene o tome koliko ljudi na Kubi koristi kriptovalute su vrlo različite, broj varira od 50.000 do 200.000, pri čemu treba znati da jedan korisnik može imati više kripto novčanika. Prvu “kripto grupu”, zvanu Cubo Cripto, na aplikaciji za komunikaciju Telegram je 2018. godine osnovao poznavatelj financijskih tržišta Alex Sobrino, a u njoj je bilo približno 50 članova.

“Pokušaje izmjena monetarnog sustava bi mogli razvrstati u tri grupe. U jednoj su pokušaji da se novac odvoji od banaka (na primjer Positive Money u Velikoj Britaniji), u drugoj da novac treba odvojiti od države, a u trećoj imamo kriptovalute koje se temelje na ideji da novac moramo odvojiti i od banaka i od države. Ovo je ideja kriptovaluta, koja je zaista progresivna – omogućuje decentraliziran, demokratski i otvoren način poslovanja, koji se rješava posrednika kao što su banke” izjavila je Kuhar. Kod trgovine kriptovalutama nije potreban posrednik koji garantira da novac ide tamo gdje je namijenjen, nego se podaci o transakcijama evidentiraju u blockchain tehnologiji.

Ipak, Kuhar je skeptična da će trgovina kriptovalutama na Kubi biti izuzetno progresivna, odnosno revolucionarna – s jedne strane tu je bojazan da će kriptovalutama trgovati oni koji će na taj način zarađivati (spekulacije), a s druge strane će se ljudi, koji su sada isključeni moći uključiti u financijske institucije. “Bit će uključeni u globalnu ekonomiju. A to predstavlja problem. Ukoliko Kuba bude na ovaj način koristila bitcoin, uključit će se u ekonomiju protiv koje se u prvom redu htjela boriti,” objasnila je Kuhar. Također je upozorila na problematičnost udruživanja financijskih institucija i tehnoloških kompanija u prilično uticajne konglomerate.

Nestašica i prosvjedi

Kubansko gospodarstvo se od početka pandemije covida-19, kada su turisti na neko vrijeme potpuno prestali posjećivati otok – po navodima Reutersa, koji se poziva na službene podatke kubanskih vlasti – našlo u velikoj krizi. Na Kubu je u 2021. doputovalo 67 posto manje posjetitelja nego u 2020. godini, evidentirali su također manje od 10 posto od 4,3 milijuna dolazaka iz 2019. godine. Nestašica, koja je na Kubi konstanta, se još više povećala, za razliku od prethodnih godina osjete je i turisti koji, recimo, žele kupiti vodu.

“Situacija ovdje je ozbiljna, nedostaje svega, čak i mlijeka, jaja, riže i graha. Nestašica i inflacija nam otežavaju život. Gore je nego što je bilo 2020. godine,” kaže Miguel, koji izdaje sobe (casa particular) u Santi Clari. Pored sankcija, pandemije i rata u Ukrajini, razlog za ekonomsku krizu također pripisuje i kubanskim vlastima koje nisu dorasle svojim zadacima.

Prije godinu dana, u srpnju 2021., Kubu su u vrijeme velike nestašice dobara potresli masovni antivladini prosvjedi. Sredinom lipnja bila je kažnjena 381 osoba, među njima više od deset maloljetnika. Prema podacima Generalnog tužiteljstva 297 ljudi je bilo osuđeno na pet do 25-godišnju zatvorsku kaznu zbog pružanja otpora, sabotaže, oružanih pljački i izazivanja nereda. Optužnica je bila sastavljena protiv 790 ljudi, navodi još Reuters.

Sredinom svibnja Bidenova administracija je ukinula neke mjere, što bi donekle trebalo olakšati život Kubanaca, odnosno iseljenika, koji dio svoje zarade redovno šalju na otok. Nakon više od godinu dana od preuzimanja vlasti američka vlada je ukinula ograničenja u vezi sa slanjem novca iz vremena Trumpovog predsjedavanja. Po novom, iseljenici mogu poslati obitelji više od tisuću dolara po kvartalu, a novac mogu posredovati i izvan obiteljskog kruga. SAD od svibnja dopušta i čarterske letove i u druga mjesta na Kubi, ne samo u prijestolnicu, između ostalog namjeravaju i izdavati više viza migrantima sa Kube (do 20.000 godišnje)

Skoro potpuni embargo, kojeg je nakon revolucije odnosno 1962. godine uvela administracija Johna F. Kennedyja, inače Kubu i SAD skupo košta. Ujedinjeni narodi i kubanska vlada su procijenili da je kubansko gospodarstvo zbo embarga u posljednjih 60 godina izgubilo 130 milijardi dolara, a američka gospodarska komora godišnje gubitke američke privrede zbog embarga procjenjuje ne nekoliko milijardi. “Zatim je tu još i šteta za život ljudi,” upozorila je Lea Kuhar i dodala: “Pritom treba naglasiti i to da su Amerikanci na Kubi mnogo duže, 120 godina odnosno od 1898. godine, kada su Španjolci napustili ovaj otok. To je bio kraj španjolskog imperijalizma i ujedno početak američkog. Amerikanci su na Kubi pokupovali zemlju, upravljali su kubanskim tvornicama – posebno isplativa je bila proizvodnja šećera od šećerne trske.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram