Elon Musk je najbogatiji Zemljanin. Pod kontrolom ima najpopularnijeg proizvođača automobila. Vodi najnapredniju svemirsku zrakoplovnu kompaniju koja se priprema za osvajanje Marsa. Odnedavno je također vlasnik najutjecajnije društvene mreže. Nema sumnje da se radi o jednom od najzanimljivijih ljudi na svijetu, a mišljenja o njemu često su podijeljena. Je li genij i vizionar ili pak previše samouvjereni nezreli milijarder kojem ogromno bogatstvo omogućava ostvarivanje još luđih i potencijalno pogrešnih i štetnih zamisli?
2022. godina je godina kada je Elon Musk postao sveprisutan.
Preuzimanjem Twittera za 44 milijarde postao je alfa i omega najutjecajnije društvene mreže i postavio se u u ulogu “zaštitnika” slobode govora.
S električnim automobilom Tesla model Y u rujnu je osvojio Europu – postao je ne samo najprodavaniji model električnog automobila, nego i najprodavaniji model bilo kojeg automobila. U Njemačkoj su ih prodali više nego Volkswagenovih golfova.
Raketa Falcon 9, tegleći konj Muskove svemirske kompanije SpaceX, u listopadu je uspješno izvela već 48. let u orbitu u ovoj godini, što je rekord po broju letova bilo koje svemirske letjelice u kalendarskoj godini u povijesti.
Satelitski komunikacijski sustav Starlink, koji je razvijen u kompaniji SpaceX, ima ključnu ulogu u osiguravanju neometane koordinacije ukrajinske vojske u obrani od ruske invazije.
Ako su se krajem prošle godine mnogi zgražavali nad činjenicom da je Musk u magazinu Time proglašen za osobu 2021. godine, sada više nema nikakve sumnje da je titulu zaslužio. Ne samo da je na Forbesovoj listi s približno 200 milijardi eura imovine najbogatiji Zemljanin, nego je sa svojim poslovnim carstvom postao i jedan od najutjecajnijih.
Čovjek, koji se u javnosti često ponaša kao klaun i koji svoje poslovne odluke često donosi impulzivno, svojim bogatsvom, utjecajem i kontrolom nad protokom informacija može utjecati na ishode ratova i izbora te na kretanje financijskih tržišta.
“Ptica je oslobođena”
Kupovina Twittera u Muskovoj je glavi bila altruistički čin za dobrobit čovječanstva. Kako naglašava, ne radi se o novcu, nego o obrani platforme kao povjerenja vrijednog globalnog “gradskog tržišta” za razmjenu ideja. Naime, brine ga da će se debata na društvenim mrežama podijeliti po političkim linijama i da će nam ostati još samo izbor kojem mjehuriću istomišljenika da se pridružimo.
Konzervativni korisnici od Muska, samoprozvanog “apsolutista slobode govora”, prije svega očekuju da će omogućiti ponovno tvitanje Donaldu Trumpu i drugim širiteljima dezinformacija, kojima je Twitter pod prethodnim vodstvom zabranio korištenje platforme. “Ptica je oslobođena”, tvitnuo je Musk nakon preuzimanja.
Njegovo preuzimanje Twittera se odmah odrazilo u povećanoj količini govora mržnje na platformi jer su korisnici htjeli isprobati navodnu nanovo stečenu “slobodu”. Korištenje rasističkog izraza “crnčuga” je odmah skočilo za 500 posto.
Istovremeno je brzo postalo jasno da će Muskova vizija u različitim dijelovima svijeta naići na razna ograničenja. “U Europi će ptica letjeti po našim pravilima” tvitnuo je recimo europski povjerenik za unutrašnje tržište Thierry Breton.
Čak je i Musk u poruci oglašivačima naveo da Twitter ne može biti mjesto gdje bez posljedica možeš reći bilo što i da će, naravno, poštovati državne zakone.
Za očekivati je da će pritisci za kontrolom sadržaja na platformi u autoritarnijim državama biti dalekosežniji i prikriveni. “Vlasništvo Twittera i njegova politika na području moderacije govora za Muska bi mogla postati važna prepreka za sklapanje poslova u državama u svijetu s različitim pogledima na to što je dozvoljeno, a što ne”, mišljenja je Anže Tomić, poznavatelj tehnologije i jedan od kreatora podcasta Odbita do bita na Valu 202. “Twitter već duže vrijeme radi na paru, nešto se moralo poduzeti. Ali nisam uvjeren da je Musk pravi čovjek za njegov spas. Ne vjerujem da je u ovo ušao potpuno nepromišljeno, ali osobno ne vidim strategiju po kojoj bi mu pruzimanje Twittera moglo koristiti u njegovim poslovnim podvizima.”
“Očigledno sam mazohist”, za Financial Times je izjavio Musk o preuzimanju Twittera.
Opravdanu sumnju u ostvarivost Muskove vizije apsolutne slobode govora izaziva i činjenica da su drugi i treći najveći dioničar Twittera prilikom Muskovog preuzimanja postale fondacije iz Saudijske Arabije i Katara, država koje ne slove za bastione demokracije i slobode.
Bijeg iz Južne Afrike
Elon Musk je odrastao u Južnoj Africi. Kako možemo saznati iz njegove biografije, koju je 2015. godine napisao novinar Ashlee Vance, bio je neobično i suzdržano dijete zbog čega su ga vršnjaci više puta provocirali i maltretirali, a i odnos s ocem bio je sve osim idealan, iako o detaljima ne želi govoriti.
U dobi od 12 godina napisao je računalnu igru Blaster u kojoj Zemlju treba obraniti od napada izvanzemaljaca. Ovaj motiv ga prati cijeli život. Kako saznajemo u biografiji, njegov primarni cilj još od mladosti je briga za sudbinu čovječanstva u svemiru. “Možda sam kao dijete čitao previše stripova”, komentirao je Musk u jednom od razgovora s Vanceom.
Njegov osnovni životni cilj i danas ostaje kolonizacija Marsa i omogućavanje multiplanetarne budućnosti čovječanstvu, a s tim i mogućnost preživljavanja i u slučaju uništenja Zemlje.
Čim se mladom Elonu pružila mogućnost iskoristio je majčino kanadsko državljanstvo i prije navršene 18. godine zauvijek napustio Južnu Afriku, čime je također izbjegao i obavezno služenje vojnog roka u sustavu apartheida.
Snovi Silicijske doline
Nakon nekoliko godina života i studija u Kanadi, gdje je isprva boravio kod rodbine i uzdržavao se radeći povremene poslove, najprije se preselio na Sveučilište u Pennsylvaniji gdje je završio studij fizike i ekonomije, a zatim odlazi u sveto mjesto informatičke tehnologije – u Silicijsku dolinu u Kaliforniji.
Tamo je s bratom Kimbalom 1995. godine osnovao kompaniju Zip2, koja je trebala uspostaviti online žute stranice, popis trgovina i lokala u kombinaciji s kartama. Četiri godine kasnije informatička kompanija Compaq kupila je kompaniju Zip2 za 307 miliona dolara, a Musk je zaradio svoje prve milijune. 22 milijuna dolara.
Veliki dio novca je uložio u novu kompaniju X.com, koja je razvijala internet bankarstvo, a na kraju je postala dio kompanije za internet transakcije PayPal, koju je zatim 2002. godine za 1,5 milijardi dolara kupila internet trgovina eBay. Musku je u džep kapnulo približno 180 milijuna dolara.
Iste godine je osnovao kompaniju SpaceExploration Technologies, danas poznatu kao SpaceX. Kompaniji Tesla Motors, koja danas predstavlja lavovski udio Muskovog bogatstva, kao glavni ulagač se pridružio 2004. godine. Osnivači Tesla Motors, Martin Eberhard i Marc Tarpenning, nisu više dio kompanije.
Od Steva Jobsa do Ironmana
Musk je svoje poslovno carstvo gradio postepeno i više puta je bio na rubu bankrota, a za uspjeh je uvijek bio spreman potrošiti svaki cent svog novca.
Danas je najveći dioničar najvrijednijeg proizvođača automobila na svijetu – kompanije Tesla – prvi je čovjek koji stoji iza uspona električnih automobila. Iz ničega je uspio izgraditi proizvođača automobila koji je konkurencija najvećim i prisiljava ih da ga kopiraju.
Isto tako je najveći dioničar kompanije SpaceX, koja je revolucionirala svemirske letove i koja ima potencijal po vrijednosti premašiti Teslu i Muska okruniti za prvog bilijunaša u povijesti.
Uz najnoviju akviziciju – Twitter – Musk posjeduje i kompaniju TheBoringCompany koja se bavi kopanjem tunela i po njegovim najavama donijet će revoluciju automobilskom prometu, te kompaniju Neuralink, koja razvija sučelje za povezivanje ljudskog mozga s računalima.
Zvijezda je koju mediji prate na svakom koraku i analiziraju svaku njegovu izjavu ili objavu na Twitteru. Tamo ima brdo vjernih sljedbenika i obožavatelja (zalijepio im se nadimak “mušketiri”), koji ga tretiraju kao poluboga i spremni su žestoko braniti svaki njegov potez.
Muska često uspoređuju s pokojnim osnivačem kompanije Applea, Stevom Jobsom, a još je izazovnija komparacija sa stripovskim likom tehnobiznismena Tonyja Starka, koji spašava svijet kao superjunak Ironman.
Musk je dobio ulogu od nekoliko sekundi u filmu “Ironman 2”. Filmski glumac Robert Downey Jr., koji je u filmovima o Ironmanu glumio Tonyja Starka, za ulogu se pripremao i posjećujući Muskove radionice. “Elon je netko s kim se Tony druži i izlazi u provod, a još vjerojatnije je da zajedno odlaze na neke neobične šetnje džunglom gdje usput piju šamanske napitke”, za Muskovu biografiju je komentarirao Downey jr.
Dežurni spasitelj kriznih situacija
Musk iza sebe ima mnoga teška iskušenja. “Što su teža, to mu bolje ide”, opisao ga je jedan od ranijih ulagača u Teslu Antonio Gracias, prisjećajući se vremena kada je Musk 2008. godine hodao rubom bankrota. “Tko je uživo vidio kroz što je prošao, nakon toga ga je još više poštovao. Zaista još nikada nisam vidio nekoga tko bi mogao toliko podnijeti.”
Rješavanje kriznih situacija Muska čak i privlači. Kada je prije nekoliko godina na Tajlandu ostala zarobljena grupa mladih nogometaša, svojim inženjerima je naredio da naprave posebne podmornice/kapsule, kojima bi ih mogli prevesti na sigurno.
Na kraju su djecu ipak spasili na drugačiji način, a Musk je jednog od spasilaca koji je njegovu napravu opisao kao nepraktičnu nazvao “pedo tipom”. U tužbi za klevetu koja je uslijedila bio je oslobođen.
Kada se prije nekoliko godina Južna Australija suočavala s nestankom struje zbog nestabilnih izvora energije, Musk je kao rješenje ponudio Tesline sistemske baterije i najavio da sustav mogu instalirati u roku od 100 dana od potpisa ugovora. Ako ne ispoštuju rok, instalirat će ga besplatno, dodao je još. Baterijsko skladište električne energije koje je tada bilo najveće na svijetu, bilo je postavljeno u roku.
Geopolitički agent kaosa
U posljednje vrijeme Musk intervenira i na sve više ključnih svjetskih kriznih žarišta. Magazin New York Times ga je nedavno nazvao “geopolitičkim agentom kaosa”.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu ukrajinskoj vojsci je omogućio korištenje komunikacijskog sustava Starlink. Nedavno je razmišljao da ga prestane financirati, ali se zatim predomislio.
Prošli mjesec također je pokušao dogovoriti mir. S prijedlogom za primirje, u kojem Rusija automatski zadržava Krim, a da se na drugim okupiranim područjima referendumi ponove pod međunarodnim nadzorom (objavio ga je na Twitteru u obliku ankete), uznemirio je napadnute Ukrajince. Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrej Melnik mu je “diplomatski” poručio neka se j***.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov s druge strane nazvao je “pozitivnim” to što se čovjek, kao što je Elon Musk, zalaže za traženje mirnog rješenja.
U intervjuu za Financial Times Musk je također nedavno predstavio svoj prijedlog za rješavanje statusa Tajvana – trebao bi postati posebna administrativna regija po uzoru na Hong Kong.
Kineski ambasador u SAD-u na Twitteru se zahvalio Musku. “Zaista su mirno ujedinjenje i sustav ¸jedna država, dva sustava, naši ključni principi za rješavanje pitanja Tajvana.” A tajvanski predstavnik u Washingtonu Musku je rekao da “sloboda i demokracija nisu na prodaju”.
Zadnja stanica – Mars
Musk je poznat po svojim nadljudskim radnim navikama koje očekuje i od svojih zaposlenika. Ali kako u Muskovoj biografiji kaže jedan od njegovih nekadašnjih suradnika: “Svi smo radili po 20 sati na dan, Elon je radio po 23 sata.”
Svatko tko mu prigovori ili ako tvrdi da je nešto što je zamislio Musk nemoguće izvesti, brzo pada u nemilost i u najboljem slučaju izložen je samo verbalnom napadu, te vrlo brzo može ostati i bez posla. Na zaposlenike prvenstveno gleda kao na sredstvo za postizanje svog cilja.
Sve što radi u poslovnom svijetu, radi misleći na svoj veliki cilj – kolonizaciju Marsa. Recimo tehnologiju kopanja tunela koju razvija u okviru kompanije TheBoringCompany, jednog dana bi trebali koristiti za gradnju podzemne infrastrukture na Marsu.
Ambicioznim ciljevima mu je uspjelo pridobiti i zadržati mnoge najtalentiranije inženjere.
“Muskova priča o tome da ¸ćemo čovjeka poslati na Mars¸, nekome možda može zvučati pomalo ludo”, piše autor njegove biografije Ashlee Vance. “Međutim, djeluje kao nevjerojatna vezna energija u njegovim kompanijama. To je taj veliki cilj, onaj objedinjujući princip svega što radi. Zaposlenici su toga itekako svjesni i potpuno im je jasno da dan za danom pokušavaju postići nešto nemoguće. Kada Musk postavlja nerealne ciljeve, viče na zaposlenike i forsira ih do iznemoglosti, na nekom nivou razumiju da sve to spada u sveobuhvatni program naseljavanja Marsa. Zato ga neki zaposlenici toliko vole. Drugi ga preziru, a istovremeno mu iz poštovanja prema njegovoj energiji i osjećaju misije ostaju vjerni.”
Svemirska aviokompanija
Zasigurno se pojavom i probojem Elona Maska Mars čini bližim nego ikad u posljednjih nekoliko desetljeća. U kompaniji SpaceX već su napravili svemirsku letjelicu koja će tamo odvesti astronaute. Ali za demonstraciju poslat će je najprije na manje udaljeni cilj – NASA je povjerila SpaceX-u povratak SAD na Mjesec.
Napredak koji je kompanija ostvarila u području svemirskih letova je izuzetan. Fascinantno je gledati pogonske dijelove rakete koje smo navikli da nekontrolirano padaju u more, dok se meko vraćaju na platformu nakon obavljenog posla.
Njihov krajnji cilj je da svemirska lansiranja učine potpuno rutinskim. Nakon obavljenog zadatka raketa bi sletjela na platformu, gdje bi se napunila gorivom, opremila novim teretom i bila poslana nazad u svemir. Za opskrbu Marsa bit će potrebno prevesti dosta tereta.
Muskova vizija “svemirske aviokompanije” ostvaruje se pred našim očima.
Onečišćenje svemira
Veliki dio lansiranja raketa SpaceX-a danas je posvećen uspostavljanju Starlink globalne satelitske komunikacijske mreže. To bi im u konačnici trebalo omogućiti uspostaviti pristup bržem širokopojasnom internetu bilo gdje na Zemlji, kao i uspostavi globalnog provajdera mobilne telefonije.
Mreža se sastoji od tzv. konstelacije, grupe desetina satelita koji u formacijama kruže oko Zemlje. U orbiti je trenutno već približno 3.000 od planiranih najmanje 12.000 Starlink satelita.
Ovoliki broj satelita uzrokuje mnogo sijedih vlasi znanstvenicima. “Megakonstelacije satelita uvelike povećavaju rizik od sudara u svemiru i formiranja oblaka svemirskog otpada, kroz koji neće biti moguće lansirati neoštećene satelite u više orbite”, upozorava poznati astrofizičar dr. Andreja Gomboc sa Sveučiišta u Novoj Gorici. “Ako do toga dođe, tj. Kesslerovog sindroma, to će jako utjecati na moderan način života, koji u velikoj mjeri ovisi o komunikacijskim, meteorološkim, navigacijskim i drugim satelitima.”
Prema njenom mišljenju uloga SpaceX-a u istraživanju svemira nije nužno pozitivna. “Space X pruža važne usluge transporta do Međunarodne svemirske stanice i na taj način podržava istraživanja koja se tamo odvijaju. Istraživanjima koja sežu dalje u naš Sunčev sustav, galaksiju i dublji svemir, SpaceX ne pomaže, već ih otežava svojom megakonstelacijom Starlink satelita.”
Dr. Gomboc je uvjerena da Muskove važne inovacije u svemirskoj tehnologiji ne nadmašuju negativne posljedice koje njihova nepromišljena upotreba može donijeti. “Tehnološke inovacije koje se ne koriste u odgovarajućem ekološko-održivom, društvenom i etičkom okviru, mogu donijeti veliku štetu. Iz prethodnih grešaka čovječanstvo je već moglo naučiti da ne smijemo činiti sve što možemo, a ne da ponavljamo greške, npr. sada bacamo smeće u prostor oko Zemlje.”
Starlink je komercijalni projekt. Kako Musk predviđa u svojoj biografiji, dugoročno bi to trebao biti važan izvor prihoda za financiranje grada na Marsu.
Seks, droga i rock’n’roll
Musk je zabavljač, koji se često ponaša prilično nezrelo s obzirom na njegov ogroman globalni utjecaj i odgovornost.
Tesla je do sada lansirala četiri modela automobila koje je u potpunosti sama dizajnirala – modele S, 3, X i Y, koji zajedno čine riječ S3XY.
U 2018. godini, raketa Falcon Heavy, trenutno najmoćnija raketa na svijetu, odnijela je automobil Tesla u svemir na svom prvom letu s lutkom austronauta za volanom, dok je na radiju svirao “Starman” Davida Bowieja. Automobil sada kruži oko Sunca.
Kada je Musk 2018. tvitao da ima osiguran novac za otkup svih dionica i uklanjanje Tesle s burze, cijenu koju je bio spreman platiti je postavio na 420 dolara po dionici. Dionice kompanije su narasle, ali od posla na kraju ništa nije bilo. Američka agencija za nadzor burze (SEC) kaznila je Muska i Teslu s po 20 milijuna dolara i zabranila Musku da vodi kompaniju na tri godine.
“Mislimo da je zaokružio iznos na 420 dolara zbog značaja koji taj broj ima među konzumentima marihuane (20. travanj je njihov neslužbeni praznik u SAD-u; op. a.) i uvjerenja da će njegovoj djevojci to biti zabavno”, rekao je predstavnik SEC-a na konferenciji za medije.
Muskova sklonost ludorijama ponovo je bila vidljiva tokom preuzimanja Twittera, kada je u sjedište kompanije ušao s umivaonikom u rukama. Samo da bi usput mogao tvitnuti: “Let that sink in.” Radi se, naime, o igri riječi s dvostrukim značenjem – uz doslovno značenje (Ubaci taj umivaonik), ima i metaforičko značenje (Utisnite to u svoj mozak).
Ali zbog implementacije ideja koje na prvi pogled izgledaju utopijski, veliki dio javnosti spreman mu je oprostiti mnoge nestašluke, greške i prekršena obećanja. Malo more toga se već nakupilo prilikom postavljanja nerealnih rokova za nove proizvode i tehnologije.
U prestižnom američkom časopisu “The Atlantic” Muska su nazvali “bulijunašem” – što je kombinacija riječi bullshit i billionaire. “Radi se o neobičnom pokretaču infantilnih nestašluka čije mu nezamislivo bogatstvo omogućava da realizira i najskrivenije planove.”
Božji kompleks
Kompanija Tesla ne mijenja samo automobilski svijet. Preko svoje podružnice Tesla Energy brinu se i o razvoju i instalaciji solarnih elektrana. Tehnologiju baterija koju su razvili za potrebe automobila koriste i za izradu uređaja za skladištenje energije, koji u kombinaciji s nestabilnim obnovljivim izvorima poput sunca i vjetra mogu povećati pouzdanost napajanja. Ove godine obaraju prodajne rekorde, ali i dalje ne uspijevaju pratiti potražnju.
Nedavno je Musk najavio da će Tesla također početi proizvoditi humanoidne robote, nazvane Optimus, koji će služiti kao proizvodna radna snaga.
Prema riječima Andreja Pečjaka, slovenskog inovatora i pionira u područjuelektričnih automobila, lavina promjena koje donosi kompanija Tesla u mobilnosti, kako u energetici tako i u proizvodnim procesima, toliko je moćna da se teško može usporediti s bilo kojom od industrijskih revolucija u posljednjih 300 godina. “Nijedna od prethodnih industrijskih revolucija nije bila pokretač samo jedne kompanije, možda je još najbliže Fordova masovna proizvodnja automobila početkom 20. stoljeća. Ali u to vrijeme nije bilo globalizacije, Ford nije gradio gigantske tvornice širom svijeta.”
Pečjak vidi Elona Muska kao izrazito dvoličnu ličnost. “S jedne strane, kao genija i vizionara koji je utvrdio put za elektrifikaciju energije i transporta. S druge strane, njegova gotovo beskonačna moć i utjecaj daju mu osjećaj da je nekakvo božanstvo, što prije ili kasnije dovodi do problema s ličnošću.”
“Netko tko je zadužen za nešto duže od desetljeća i kontrolira to nekim oblikom apsolutizma, prije ili kasnije počinje misliti o sebi kao o nepogrešivom. Elonu se upravo to dešava, počeo se miješati u sve i svuda jer je uvjeren da je najpametniji i nepogrešiv. To uzrokuje nepotrebne sukobe zbog kojih prije ili kasnije počinje narušavati ugled i uspjeh kompanije. Ali tješi me činjenica da Tesla nije samo Elon Musk i da ostali vizionari u kompaniji znaju što rade.”
Simptom propadanja društvenog poretka
Prema riječima dr. Aleša Završnika, direktora Instituta za kriminologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, koji se bavi istraživanjem utjecaja novih tehnologija na društvo, Elon Musk je prije svega majstor stvaranja masovne histerije, od automobila i svemira do neuroznanosti. “S kompanijom Neuralink, primjerice, stvara nešto što drugi rade već desetljeće, ali svi znamo za sučelja mozak-računalo zbog kompanije Neuralink, iako u znanstvenom smislu to nije nikakav eksces.”
Milijarderi poput Muska su, prema Završnikovom mišljenju, simptom, znak anomalija globalnog društveno-političkog režima, posebno činjenice da države više nisu gospodari na svjetskoj sceni.
Filozof dr. Alenka Zupančič iz ZRC SAZU nije željela elaborirati lik Elona Maska i pitanje je li vizionar genij ili nezreli bogataš jer njegov rad dovoljno ne poznaje. “Svakako, nešto nije u redu sa sustavom koji dozvoljava da se tolika moć akumulira u rukama jedne osobe. Sama činjenica da budućnost svih nas može ovisiti o tome je li ta osoba genij i vizionar ili prebogata osoba “narcis”, svjedoči na kakvom smo pogrešnom i rizičnom mjestu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!