Haški optuženik i predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj izjavio je u utorak kako je saznao da će mu izrečena kazna u Haškom tribunalu "biti drakonska, premda manja od kazne koja očekuje nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića".
Šešelj je novinarima u Beogradu ponovio ranije najave da neće ići dragovoljno u ICTY i Den Haag, na izricanje presude zakazano za 31. ožujka, rekavši kako razumije u kakvoj se situaciji sad nalazi srbijanska vlast.
“Hoće li me nositi na aerodrom ili nešto drugo, ne znam… Razumijem njihove poteškoće, ja sam prilično težak, imam više od 130 kilograma”, rekao je Šešelj novinarima na skupu radikala u središtu Beograd, komentirajući raniju izjavu potpredsjednika vlade i šefa Nacionalnog vijeće za suradnju s ICTY Rasima Ljajića da je Beograd Haškom tribunalu poslao izvješće “o poteškoćama s izručenjem Šešelja”.
On je dodao da će prvi predizborni miting radikala biti održan 24. ožujka na Trgu Republike u Beogradu, kada će se prisjetiti žrtava NATO-ova bombardiranja 1999. i prosvjedovati protiv kazne koja će tog dana biti izrečena Radovanu Karadžiću za ratne zločine te će biti izraženo protivljenje sporazumu sa NATO-om.
Vojislav Šešelj zapalio je 10. ožujka zastave Europske unije i NATO-a ispred Specijalnog suda u Beogradu, gdje je tog dana trebao biti saslušan nakon zahtjeva Haško tribunala za izručenje tom sudu zbog izricanja presude 31. ožujka.
Haški tribunal je Šešelju, koji se dragovoljno predao 24. ožujka 2003., sudio po optužnici za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana dijela i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine. U pritvoru haškog suda Šešelj je bio je do početka studenog 2014. kad je privremeno oslobođen zbog zdravstvenih razloga, uz obvezu Srbije ga na zahtjev Den Haaga sprovede na izricanje presude.
Tužitelji su u završnoj riječi u ožujku 2013. za Šešelja zatražili kaznu od 28 godina zatvora, a Šešelj, koji se branio sam uz logističku potporu pravnog tima SRS, zahtijevao je oslobađajuću presudu.
Prije nego je pušten na privremenu slobodu, Šešelju su liječnici Den Haagu dijagnostificirali tumor na jetri, a 12. studenog 2014. se, poslije skoro 12 godina, vratio u Srbiju zbog lošeg zdravstvenog stanja. On je po dolasku u Beograd izjavio da ne bježi, ali i da se neće dragovoljno vraćati u Haag, gdje mu ni nakon 11 i pol godina, koliko je do tada trajao sudski proces, još nije izrečena kazna po optužnici za ratne zločine.
U međuvremenu, nakon intenzivne terapije, Šešelj je sredinom siječnja 2015. ustvrdio da su zaustavljene metastaze raka na jetri, te da je on sad “najzdraviji na srpskoj političkoj sceni”.
Politički analitičari ocjenjuju da bi Šešeljavi radikali (SRS) na predstojećim izvanrednim parlamentarnim izborima 24. travnja, uz stranke iz korpusa desnice i euroskeptika, mogli prijeći izborni prag i vratiti se u parlament poslije teških izbornih poraza nakon što su se 2008. od radikala odvojili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić i formirali danas vladajuću Srpsku naprednu stranku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.