Njemačka politička javnost, nakon izbora za 19. saziv Bundestaga, analizira rezultate i priprema se za razdoblje u kojem će prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Bundestagu sjediti predstavnici jedne desno populističke stranke.
Uspjeh Alternative za Njemačku (AfD), koja se nametnula kao treća politička snaga na nedjeljnim izborima, glavna je tema svih informativnih emisija i okruglih stolova u izbornoj večeri. Tradicionalni okrugli stol javnog servisa ARD, nakon središnje informativne emisije, na kojem sudjeluju predsjednici stranaka izabranih u Bundestag, prošao je u znaku obračunavanja šest demokratskih stranaka s AfD-om.
Prema procjenama na temelju prebrojanih glasova, AfD je osvojio 13 posto glasova i time postao treća politička snaga u zemlji. Etabliranim strankama, i to je pokazao susret u studiju ARD-a, teško je nositi se s tom činjenicom. Jer dosad se u svom političkom radu u parlamentima saveznih pokrajina AfD pokazao kao krajnje nekonstruktivna politička snaga koja se ističe isključivo provokacijama i kršenjem tabua vezanih uz tamniju stranu njemačke povijesti.
VEZANA VIJEST
Na raspravu u studiju AfD je poslao svog glasnogovornika Joerga Meuthena i time već pokazao da se ne namjerava držati ustaljenih političkih pravila, jer je običaj da na ovaj okrugli stol dolaze predsjednici ili glavni kandidati parlamentarnih stranaka.
Politički komentari govore o povijesnom rezu, o tomu kako ništa više neće biti isto kao prije ulaska AfD-a u parlament najveće europske države. Neki komentatori, kao Heribert Prantl iz Sueddeutsche Zeitunga, ne skrivaju svoje nezadovoljstvo uspjehom AfD-a. No istodobno ukazuju na to da je njemačka demokracija dovoljno stabilna da izdrži i jedan AfD u parlamentu.
Nisu samo komentatori nezadovoljni. Svoje ogorčenja ulaskom desnih populista pokazalo je i oko 700 prosvjednika koji su u nedjelju navečer prosvjedovali pred jednim klubom na poznatom Alexanderplatzu, u središtu Berlina, gdje je AfD slavio svoj povijesni ulazak u Bundestag.
No osim nezadovoljstva primjetan je i konkretni strah atmosferom koju ova stranka širi oko sebe.
“Do sada su huškali protiv muslimana i izbjeglica, a sutra se to može okrenuti i protiv nas”, rekao je Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, koji je ukazao na to da je AfD stranka koja trpi ekstremne desne tendencije u svojim redovima i širi netrpeljivost prema manjinama.
Predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Ronald Lauder otišao je još dalje i AfD-a opisao kao “sramotni i reakcionarni pokret koji podsjeća na ono najgore iz njemačke povijesti”.
Prijeteće političke poruke, istok glavno uporište AfD-a
Da strah nije neutemeljen pokazao je odmah nakon objavljivanja prvih prognoza i jedan od glavnih kandidata AfD-a Alexander Gauland.
“Bit ćemo za petama Angeli Merkel ili bilo kome tko bude bio na čelu vlade. Mi ćemo zemlju napokon vratiti narodu”, poručio je Gauland okupljenim pobornicima.
S AfD-om će u budućnosti u Bundestag ući stranka čiji istaknuti članovi, poput Bjoerna Hoeckea, o spomeniku Holokaustu u Berlinu govore kao o “spomeniku sramote” kojim se želi ucijeniti njemački narod.
Alexander Gauland je nedavno izjavio kako bi Nijemci mogli biti ponosni na ono što je postignuo Wehrmacht, a primjera poput ovih ima mnogo.
AfD-ova pobjeda je pokazala i još jedan zabrinjavajući trend koji je gotovo trideset godina od ujedinjenja dviju njemačkih države zemlju opet podijelio na istok i zapad.
AfD je na istoku zemlje posto druga politička sila, a u nekim saveznim pokrajinama poput Saske AfD je porazio i kršćanske demokrate Angele Merkel.
I opet se pokazuje da istok zemlje daleko više strahuje od stranaca nego zapad, iako je njihov broj u ovim dijelovima Njemačke zanemariv. No AfD je ovdje dobro znao iskoristiti antislamski pokret Pegida i instrumentalizirati strah i agresiju prema izbjeglicama, koji su na istoku zemlje, u prvim mjesecima nakon izbijanja izbjegličke krize, bili najizraženiji.
Analitičari sada pokušavaju proniknuti u tajnu uspjeha AfD-a. Govori se o strahu od izbjeglica, o stiliziranju vlastite uloga kao borca za “narod”, ali i o uspješnoj kampanji preko interneta. Uoči izbijanja izbjegličke krize AfD, koji je osnovan 2013. kao stranka kritičara eura, bio je gotovo beznačajna stranka rastrzana unutarnjim sukobima.
No tada je došla izbjeglička kriza 2015. i AfD se, na krilima kritike izbjegličke politike Angele Merkel, uzdignuo iz pepela.
Jedno je sigurno: uspjeh AfD zasigurno na zahvaljuje kvalitetnom stranačkom programu. Jer, kako je tijekom rasprave za okruglim stolom primijetio predsjednik njemačkih liberala Christian Lindner, AfD je prva stranka koja je ušla u parlamant bez konkretnog mirovinskog koncepta.
Uspjeh AfD-a jača pritisak na Merkel
AfD je neposredno i jedan od razloga zbog kojeg socijaldemokrati više ne žele sudjelovati u radu vlade, nego se žele, kako je rekao predsjednik SPD-a Martin Schulz, usredotočiti na rad u oporbi i “borbu za demokraciju”. Jer ulazak AfD-a u Bundestag, kako je istaknuto, niti jednog demokratski nastrojenog građanina Njemačke ne može ostaviti ravnodušnim.
Iako je kancelarka Angela Merkel u prvom direktnom sučeljavanju s predstavnicima AfD-a nakon izbora pokušavala ignorirati značenje činjenice da je po prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Bundestag ušla stranka koja stoji desnije od njezine Unije, ova promjena će itekako utjecati na njezin budući politički rad.
I to prije svega zbog manjeg partnera u Uniji CDU/CSU, Kršćansko-socijalne unije, koja zastupa demokršćansku opciju u Bavarskoj. CSU je pod velikim pritiskom, velik broj njihovih tradicionalnih birača se okrenuo AfD-u, a izbori za lokalni parlament u Bavarskoj su već sljedeće godine.
“Mi moramo obraniti naše pozicije na desnom spektru”, rekao je večeras predsjednik CSU-a Horst Seehofer. A to znači da će pritisak na kancelarku, koja je u svom političkom habitusu, kako je to primijetio komentator Der Spiegla, više socijaldemokratska nego demokršćanska kancelarka, iz CSU-a biti još snažniji nego dosad.
Unija CDU/CSU je od prošlih izbora 2013. izgubila povjerenje 8,6 posto birača te se nalazi na povijesno niskoj razini od 32,9 posto. SPD je izgubio povjerenje 4,9 posto birača te je također, s 20,5 posto, ostvario najslabiji poslijeratni rezultat.
AfD se s 12,9 posto nalazi ispred FDP-a (liberali) s 10,7 posto, koji je uspio nakon četiri godina izbivanja vratiti se u Bundestag. Stranka Ljevica je osvojila 9,2, a Zeleni 8,9 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
