Trump sve više gura SAD prema Rusiji: Pogledajte kronologiju preokreta u vanjskoj politici

Nakon što je odbacio desetljeća usklađenosti s Europom protiv ruske agresije, američki je predsjednik obustavio vojnu pomoć i obavještajne podatke za Kijev te u petak izjavio da mu je “lakše” surađivati s Rusijom nego s Ukrajinom.

Evo kronologije poteza Trumpove administracije prema navodnom novom savezu.

12. veljače: Poziv za početak pregovora o završetku rata

Moskva je slavila nakon što je Trump održao izravan razgovor s Putinom, tijekom kojeg su se dvojica čelnika bilateralno dogovorila započeti pregovore o okončanju rata u Ukrajini, piše Guardian.

Ovaj 90-minutni poziv predstavljao je najveći diplomatski uspjeh Putina u posljednjih nekoliko godina te je oslabio trogodišnje napore Zapada da izolira ruskog predsjednika.

Trump je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tek nakon razgovora s Putinom – čime je praktički nametnuo uvjete Kijevu.

Ruski dužnosnici najavili su da su u tijeku pripreme za sastanak Trumpa i Putina uživo. Putin je također pozvao Trumpa u posjet Moskvi, što bi, ako se dogodi, bio prvi posjet američkog predsjednika Rusiji od 2009. godine.

12. veljače – isključuje mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u

Istoga dana kada je održan razgovor između Trumpa i Putina, američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da Ukrajina neće postati članica NATO-a.

Hegseth je, govoreći na summitu u Bruxellesu, rekao da je “nerealno” očekivati povratak Ukrajine na granice prije 2014. te je inzistirao da bilo kakav mirovni sporazum moraju osigurati “sposobne europske i neeuropske snage” – ali ne i američke.

14. veljače – ignorira rat u Ukrajini i napada europske saveznike u Münchenu

Europski čelnici bili su šokirani kada je američki potpredsjednik JD Vance u govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji umjesto da se fokusira na rat u Ukrajini, žestoko napao američke saveznike i doveo u pitanje zajednički cilj SAD-a i Europe.

Vance je umjesto toga tvrdio da prijetnja Europi ne dolazi od Rusije ili Kine, već od “povlačenja s temeljnih vrijednosti” poput zaštite slobode govora.

18. veljače – pregovori o poboljšanju diplomatskih odnosa s Rusijom

Visoki američki i ruski dužnosnici sastali su se u Saudijskoj Arabiji na dosad najopsežnijim pregovorima od početka rata, dogovorivši rad na okončanju sukoba i poboljšanju diplomatskih i gospodarskih odnosa.

Sastanak u Rijadu, na kojem su sudjelovali američki državni tajnik Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, označio je dramatičan zaokret u američkom pristupu Moskvi i prekid s naporima Joea Bidena da izolira Rusiju.

19. veljače – Trump krivi Kijev za rat i traži izbore u Ukrajini

Trump je sugerirao da je Kijev odgovoran za rat te izrazio “razočaranje” što se Zelenski požalio da je isključen iz američko-ruskih pregovora u Saudijskoj Arabiji.

Trump je također pritisnuo Zelenskog da održi izbore – ponavljajući jedan od ključnih zahtjeva Moskve. Prema ukrajinskom ustavu, izbori su suspendirani dok traje ratno stanje.

Kasnije istog dana, Trump je eskalirao napade na Zelenskog, nazivajući ga “diktatorom” i upozoravajući da “mora brzo djelovati” ili “više neće imati državu”.

24. veljače – SAD glasuje s Rusijom na UN-ovim rezolucijama

U dramatičnom odmaku od europskih saveznika, SAD se pridružio Rusiji, Bjelorusiji i Sjevernoj Koreji u glasanju protiv rezolucije UN-a kojom se osuđuje ruska invazija i podržava teritorijalni integritet Ukrajine.

Po prvi put od početka rata, SAD je glasovao protiv ukrajinske rezolucije.

Istovremeno, SAD je izradio vlastitu rezoluciju u Vijeću sigurnosti UN-a, pozivajući na “brzi kraj sukoba”, ali bez ikakve kritike Rusije. Kremlj je pohvalio SAD zbog “uravnoteženijeg stava” i podržao rezoluciju.

28. veljače – Trump ponižava Zelenskog u Ovalnom uredu

Na sastanku u Bijeloj kući, koji se već naziva jednom od najvećih diplomatskih katastrofa moderne povijesti, Trump i Vance javno su ponižavali Zelenskog pred kamerama.

Zelenski je doputovao u Washington kako bi razgovarao o sporazumu o mineralima koji bi mogao otvoriti put za primirje s Rusijom. No, sastanak je prerastao u kaos i zajednička konferencija za medije je otkazana.

1. ožujka – SAD odustaje od borbe protiv ruskih cyber prijetnji

Prema pisanju Guardiana, Trumpova administracija je javno i privatno dala do znanja da ne smatra Rusiju prijetnjom za američku nacionalnu sigurnost ili ključnu infrastrukturu.

Agencija za kibernetičku sigurnost (CISA) dobila je upute da ne prati ruske prijetnje, iako je to ranije bio jedan od njezinih glavnih fokusa.

3. i 5. ožujka – obustava vojne pomoći i dijeljenja obavještajnih podataka Ukrajini

Nakon burnog sastanka u Ovalnom uredu, Trumpova administracija suspendirala je isporuku sve američke vojne pomoći Ukrajini i prekinula dijeljenje obavještajnih podataka – dio strategije pritiska na Kijev da prihvati američke uvjete za pregovore s Rusijom.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz potvrdio je da je SAD “napravio korak unatrag” i preispituje sve aspekte odnosa s Ukrajinom, sugerirajući da bi pomoć mogla biti obnovljena ako Kijev pristane na američko vođenje mirovnih pregovora.
Trumpova administracija također razmatra obnovu odnosa s Rusijom i ukidanje sankcija Kremlju, kao dio šireg plana poboljšanja diplomatskih i ekonomskih odnosa.

7. ožujka – Trump: Lakše je surađivati s Moskvom nego Kijevom

Govoreći novinarima nakon masovnog ruskog raketnog napada na Ukrajinu, Trump je izjavio da mu je “lakše” raditi s Rusijom nego s Ukrajinom te da Putin “želi okončati rat”.

“Vjerujem mu”, rekao je Trump na pitanje vjeruje li da Putin doista želi mir. “Iskreno, teže mi je surađivati s Ukrajinom. Oni nemaju jake karte.”

Na pitanje iskorištava li Putin pauzu u američkoj vojnoj pomoći, Trump je odgovorio: “Mislim da radi ono što bi svatko drugi učinio.”