SAD je drugi najveći svjetski proizvođač i izvoznik soje, a carine EU-a pogodile bi sektor koji je već pogođen kineskim mjerama odmazde, rastućom globalnom konkurencijom i padom cijena. To nije sve: 82,5 posto američkog izvoza soje u EU dolazi iz Louisiane, matične države predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona, piše POLITICO.
EK razmatra carine do 25 posto
Prema internom dokumentu u koji je POLITICO imao uvid, Komisija razmatra uvođenje carina do 25 posto na širok raspon izvoza iz SAD-a u vrijednosti od oko 22,1 milijarde eura na temelju uvoza u EU 2024.
Popis sadrži uobičajene poljoprivredne i industrijske proizvode kao što su soja, meso, duhan, željezo, čelik i aluminij — kako bi pogodio američke sektore koji se najviše oslanjaju na transatlantski izvoz.
Ako kopate dublje, ispostavit će se da su "trgovinski štreberi" EU-a, kako ih naziva POLITICO, unijeli nešto kreativnosti u svoje stručno znanje dok su kanalizirali pasivnu agresiju sa svrhom "osvete" Trumpovog poteza.
Zemlje EU-a trebale bi glasovati o novim carinama u srijedu, a ne očekuju se veća protivljenja.
Prvi set stupa na snagu 15. travnja
Nakon što odobre popis (koji se tehnički sastoji od više popisa), prvi set carina na robu kao što su brusnice ili sok od naranče, koje je EU prvotno uveo 2018. tijekom prvog Trumpovog predsjedanja, ali je obustavljen 2021., stupit će na snagu 15. travnja.
Potom će od 16. svibnja stupiti carina od 25 posto na drugu seriju uvezenih artikala kao što su čelik, meso, bijela čokolada i polietilen. Konačno, carina od 25 posto na bademe i soju stupit će na snagu 1. prosinca. (Prepustite Komisiji da stvori malo neizvjesnosti.)
Sveukupno, carine EU-a trebale bi pogoditi izvoz iz crvenih država vrijedan do 13,5 milijardi dolara, prema POLITICO-ovoj analizi trgovinskih podataka za 2024.
Navrjednija stavka - soja
Započnimo s metom br. 1 EU-a — sojom, najvrednijom stavkom na popisu bloka za odstrel, proizvodom čiji se značaj za srce republikanske stranke ne može precijeniti.
SAD je drugi najveći svjetski proizvođač i izvoznik soje, a carine EU-a pogodile bi sektor koji je već pogođen kineskim mjerama odmazde, rastućom globalnom konkurencijom i padom cijena. To nije sve: 82,5 posto američkog izvoza soje u EU dolazi iz Louisiane, matične države predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona.
Nije iznenađujuće da su američki proizvođači soje prošlog mjeseca oštro osudili Trumpovu trgovinsku ratobornost, tvrdeći da "carine nisu nešto što treba olako shvatiti" i pozivajući administraciju da "preispita carine
protiv Kanade, Meksika i Kine] i potencijalne nadolazeće carine". Do sada je, međutim, američki predsjednik signalizirao da "ne razmišlja" o pauziranju novih carina.
Negližei, autodijelovi, cigarete...
EU također cilja na govedinu iz Kansasa i Nebraske, perad iz Louisiane, autodijelove iz Michigana, cigarete iz Floride i proizvode od drva iz Sjeverne Karoline, Georgije i Alabame.
Dok je Komisija na kraju izbacila viski iz konačnog nacrta nakon uspješnog lobiranja Francuske, Italije i Irske, on je uključio druge nišne artikle. Potezi su dizajnirani da nanesu najveću bol izvoznicima iz republikanskih "crvenih" država.
To uključuje i sladoled iz Arizone, rupčiće iz Južne Karoline, električne deke iz Alabame, kravate i leptir mašne s Floride, kao i perilice rublja iz Wisconsina.
Tjestenina iz Floride i Južne Karoline također će se suočiti s određenim carinama, iako će Italija vjerojatno biti oduševljena popunjavanjem praznine na tržištu.
Konačno, ženski negližei iz Ohija i Kentuckyja pa tako i muško donje rublje također su na meti, iako se uglavnom proizvode u demokratskim državama.
Mjere odmazde će SAD koštati 90 miljardi eura
Trgovinski rat koji je pokrenuo Trump ima visoku cijenu za Washington, budući da su Kanada i Kina odgovorile na poplavu carina američkog predsjednika vlastitim protucarinama.
Sve u svemu, mjere odmazde koje su nametnule Kina, Kanada i EU pogodit će gotovo 90 milijardi dolara američkog izvoza.
Peking je uglavnom ciljao na američke proizvode, uvodeći carine od 15 posto na robu poput piletine, pšenice i kukuruza, zajedno s 10 posto na soju, meso, voće i druge poljoprivredne proizvode. Kanada je u međuvremenu uvela dva skupa carina - 25 posto na niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i još 25 posto na proizvode od čelika i aluminija.
EU shema "nula za nulu"
Sa svoje strane, Bruxelles je eksperimentirao s pristupom mrkve i batine kako bi signalizirao da neće pokleknuti pred Trumpovim zahtjevima, ostavljajući otvorena vrata za pregovore. U ponedjeljak je europski blok ponudio tarifnu shemu "nula za nulu" na industrijsku robu koja između ostalog pokriva automobile, lijekove, kemikalije, plastiku i strojeve.
Trump je, međutim, rekao da ponuda nije uspjela i pozvao zemlje EU da kupe američke energente u vrijednosti od 350 milijardi dolara kako bi trgovinski deficit "nestao... u jednom tjednu".
U krajnjem slučaju, blok bi mogao upotrijebiti svoju "trgovinsku bazuku" da pogodi sektor usluga, što bi trgovinski rat podiglo na potpuno novu razinu - nešto što i dalje neke države EU-a nisu spremne učiniti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare