Donald Trump je silovito krenuo u utrku za nominaciju za republikanskog kandidata na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u. U ponedjeljak je na prvim stranačkim predizborima u saveznoj državi Iowi osvojio čak 51 posto glasova ostavivši daleko iza sebe dvoje najjačih protukandidata - guvernera Floride Rona DeSantisa i bivšu američku veleposlanicu pri UN-u Nikki Haley.
Iako su predizbori Republikanske stranke time tek počeli, a Trump u njima opet igra po svojim pravilima ignorirajući debate s protukandidatima, već prevladava snažan dojam da će upravo on na koncu biti predsjednički kandidat u utrci s aktualnim predsjednikom Joeom Bidenom.
Kada je 2016. godine pobijedio na izborima, Trump je bio autsajder o kojemu se u političkom smislu znalo vrlo malo. Kada je 2020. ponovno išao u utrku – dan danas će skupa sa svojim pristašama tvrditi da je te izbore izgubio nezakonito – on više nije bio “prazna ploča”. Sada, od mogućnosti da ponovno postane predsjednik najviše strepi glavna američka euroatlantska saveznica, Europa, odnosno Europska unija.
“Neki bi bili zadovoljni da opet dođe na vlast”
Alarmi su upaljeni. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde ovih je dana izjavila: “Ako ćemo izvući pouke iz povijesti, kao što je način na koji je (Trump) upravljao četiri godine svoga mandata, to je očito prijetnja.” Europski dužnosnici strahuju da bi Europa mogla ostati na vjetrometini, naročito otkako je njena sigurnost uzdrmana ratom u Ukrajini. Stručnjak za geopolitiku i rektor Sveučilišta Vern Vlatko Cvrtila kaže da Europa ne treba strahovati od povratka Trumpa, nego se pripremiti za njegov eventualni izbor na temelju iskustva s njegovim predsjednikovanjem.
“To iskustvo nije baš najbolje, jer je tada najavio Europi da je više neće braniti, odnosno da SAD više neće izvršavati svoje obaveze u NATO-savezu. Inzistirao je na tome da europske članice NATO-a poduzmu korake na jačanju svoje obrane”, kazao nam je Cvrtila.
Osim toga, Cvrtila naglašava da je Trump predvodnik populističke političke platforme koja ima zagovornike u europskome prostoru.
“Sjetimo se da je podržao Brexit i da postoje određeni politički akteri u Europi, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, koji bi bili jako zadovoljni da on opet dođe na vlast”, ističe.
“On Zapad ne promatra kao jedinstveni blok”
Cvrtila napominje da bi, ako bude izabran, Trumpov vanjskopolitički fokus ostao na Kini.
“Europa mu uopće nije u fokusu i on Zapad ne promatra kao jedinstveni blok, nego kao dominaciju SAD-a. U tom smislu, Europska unija bi se trebala pripremiti za razdoblje ako on bude izabran. I inače bi EU trebao učiniti nešto s definiranjem svoje strateške uloge u svijetu i svoga odnosa u sljedećih 10-15 godina prema Kini, Bliskom istoku, ali i Ukrajini i Rusiji. Bez obzira na to što će se dogoditi u SAD-u, EU bi svakako trebala oživjeti rasprave o strateškoj autonomiji, kako je to bilo i najavljeno na početku mandata ove Europske komisije. Bez toga, EU neće biti važan akter, a unutar nje pojedine države vodit će vlastite politike u svome interesu, čak i ako ti interesi štete interesu unije”, smatra Cvrtila.
Interes SAD-a za Europu nije više isti
Podsjećajući na Trumpovu pompoznu izjavu kako bi kao predsjednik sukob u Ukrajini riješio dogovorom “u pet minuta” s Vladimirom Putinom, pitali smo Cvrtilu treba li sve Trumpove izjave pa tako i onu o okretanju leđa Europi, uzimati zdravo za gotovo.
“Ako uzmemo u obzir ono što je govorio u kampanji 2016. godine i što je radio kao predsjednik, vidimo da puno toga nije realizirao. Mislim da on sada ima konzistentiji politički program i da se njegova politika čini cjelovitijom, ali je pitanje hoće li je provoditi ako postane predsjednik”, kaže.
Cvrtila dodaje da je Europska unija počela poduzmati konkretne korake u smjeru strateške autonomije tek kada je Trump u svome prvom mandatu počeo pokazivati pravo lice u odnosu na nju.
“Dok je Barack Obama bio u Bijeloj kući, u Europi je vladalo dobro raspoloženje. On je bio jaki zagovornik liberalne demokracije, Njemačka je bila predvodnica u europskome prostoru, a situacija je bila mirna. No, znamo da u međunarodnim odnosima takve situacije ne traju vječno, pogotovo danas kada jedan događaj, poput ruske agresije na Ukrajinu ili pokolja Hamasa u Izraelu, može u trenu promijeniti čitavu globalnu perspektivu. Europa se od 1945. snažno oslanjala na američku moć i orijentaciju da u europskom prostoru bude prisutna kako bi spriječila bilo kakav pomak i utjecaj Istoka, koji je tada bio ideološki različit. To je bilo nestalo, promijenila se europska priča, ali opet imamo prijetnju s istoka, sadržajno drugačiju, ali funkcionalno sličnu onoj. Dolazi do promjena u Europi, ali SAD više nisu zainteresirane za onaj tip djelovanja kao nakon 1945. godine”, kazao je Cvrtila.
“Bit će ovo jako izazovna godina…”
Osim predsjedničkih izbora u SAD-u, gdje su veliki izgledi da se Trump ponovno pojavio kao kandidat, možda i pobjednik, ove godine održavaju se i izbori za Europski parlament. U kontekstu “trumpovskog” skretanja fokusa SAD-a s Europe, ponajprije na Kinu, Cvrtila drži da će i ti izbori biti itekako važni za budućnost EU-a i Europe u cjelini.
“Vrlo vjerojatno ćemo imati drugačiji sastav Europskog parlamenta od sadašnjeg. Pitanje je kakve će se koalicije tamo sklapati i tko će imati većinu da može sastaviti Europsku komisiju. Znamo da članice tamo ne šalju najbolje ljude, a trebalo bi ondje imati dovoljno znanja i sposobnosti da se mogu poticati određene politike. Ako se sve to skupa poklopi s eventualnom pobjedom Trumpa i još nekim turbulencijama – vidimo da se neki “zamrznuti” sukobi odmrzavaju – bit će ovo jako izazovna godina“, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare