Kineska državna crkva imenovala dva nova biskupa, kontra vatikanskog sporazuma

Nakon smrti pape Franje i prije novih izbora u Vatikanu, u Kini su jednostrano imenovana dva nova pomoćna biskupa. U Šangaju je potvrđen izbor generalnog vikara Wua Jianlina, a u Xinxiangu, u provinciji Henan, izabran je Li Jianlin za pomoćnog biskupa, prema informacijama s dobro obaviještene web stranice "Asianews" i drugih medija. Obojica se smatraju svećenicima odanim partiji.

Test kineskih vlasti za idućeg papu

Ovakav neuobičajen potez u ovom trenutku mogao bi biti u suprotnosti s tajnim sporazumom s Vatikanom iz 2018., prema kojem papa treba imati posljednju riječ u imenovanju biskupa.

"Asianews" opisuje izbor od strane skupština svećenika, časnih sestara i laika kao "test kineskih vlasti" za sljedećeg papu, koji će biti izabran na konklavi u Rimu koja počinje u srijedu. I drugi komentatori govorili su o uvredi iz Pekinga. Stručnjaci u Vatikanu i Njemačkoj oprezniji su u svojim procjenama. Za sada sporazum predviđa da Peking predlaže, a papa potvrđuje biskupe. Budući papa bi to uskoro mogao učiniti.

Politika približavanja kineskom vodstvu

Nakon što su papa Franjo i njegov državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, vodili kontroverznu politiku približavanja kineskom vodstvu, njegov nasljednik sada će morati odlučiti kako dalje s izazovnim odnosima s Pekingom.

Katolička patriotska udruga, kako se zove državna Crkva u Kini koju je osnovala Komunistička partija, ne priznaje papin autoritet kao poglavara Crkve. Također nije poslala predstavnike na Franjin pogreb. Kratka izjava o papinoj smrti uklonjena je s njihove web stranice nakon samo četiri dana.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova prethodno je govorilo o konstruktivnim kontaktima i korisnoj razmjeni s Vatikanom. Kina je voljna surađivati s Vatikanom na kontinuiranom poboljšanju odnosa, izjavio je glasnogovornik ministarstva Guo Jiakun nakon papine smrti. Iz kineske perspektive, sporazum o imenovanju biskupa provodio se bez poteškoća, prenosi Welt.de.

Sporazum je izazvao brojne kritike

Detalji sporazuma nikada nisu objavljeni, no u listopadu 2024. produžen je na četiri godine, umjesto dosadašnje dvije. Prema sporazumu, papa navodno ima posljednju riječ, čak i ako biskupe odabire državna Crkva. Ideja je bila da se predloži nekoliko kandidata – no to često nije bio slučaj.

Tiha suradnja izazvala je oštre kritike, uključujući onu kardinala Josepha Zena (93), umirovljenog biskupa Hong Konga. On je kritizirao „prodaju“ pro-papinske podzemne Crkve i „pokoravanje“ diktatima Komunističke partije.

Vatikan je također izrazio nezadovoljstvo provedbom sporazuma. Glavni pregovarač bio je kardinal državni tajnik Parolin, koji se smatra jednim od mogućih nasljednika pape.

10 milijuna katolika

Suradnja u imenovanju biskupa kontroverzna je jer komunističko vodstvo progoni katolike odane papi još od preuzimanja vlasti u Pekingu 1949. Procjenjuje se da u Kini živi oko 10 milijuna katolika. Katolici iz podzemne Crkve, koji su vjerni papi i zagovaraju neovisnost Crkve od države, i dalje su izloženi represiji.

Imenovanja u Šangaju i Xinxiangu posebno su osjetljiva jer dodatno jačaju kontrolu državne Crkve nad dvjema ključnim lokacijama. U Xinxiangu već postoji biskup, Zhang Weizhu, kojega je tajno imenovala podzemna Crkva. Više je puta bio uhićen. U Šangaju je 2023. jednostrano imenovan biskup Shen Bin, predsjednik Kineske biskupske konferencije koju Rim ne priznaje. Papa ga je kasnije bio prisiljen priznati.

Franjo je pokušao ujediniti Katoličku crkvu u Kini i izliječiti podjele uz značajne ustupke. Isusovčev san da bude prvi papa koji će posjetiti Kinu ostao je neispunjen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.