Zgrade u krugu nuklearne elektrane Zaporižja, najveće nuklearke u Europi, oštećene su nakon noćašnjeg granatiranja. Svjetski vođe brzo su osudili taj napad.
Britanski premijer Boris Johnson naglasio je da je noćašnji napad na nuklearku “direktna prijetnja sigurnosti cijele Europe”.
Što se dogodilo kod nuklearke?
Rusija je raketama napala Zaporižju da bi kasnije preuzela kontrolu nad elektranom. Oštećena je nekolicina zgrada prema službenim podacima, piše BBC.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je da sigurnosni sustavi nisu zahvaćeni te da nije došlo do oslobađanja radioaktivnog materijala.
Video of fighting at the Zaporizhzhia Nuclear Power Plant. https://t.co/kDdKk2DQfn pic.twitter.com/vM5yMHn1if
— Rob Lee (@RALee85) March 4, 2022
Koliko je opasan bio napad?
Stručnjaci za nuklearnu energiju rekli su da je napad izazvao vrlo riskantnu situaciju.
VEZANA VIJEST
Da je oštećen reaktor, koji generira energiju u nuklearki, to je moglo dovesti do pregrijavanja i topljenja jezgre. Tad bi radioaktivni materijal mogao iscuriti u okoliš.
Kad bi ljudi bili izloženi radijaciji, to bi moglo uzrokovati teške zdravstvene posljedice, i u tom trenutku i dugoročno, poput razvoja nekih oblika karcinoma.
Tome smo već svjedočili 1986. nakon katastrofe u Černobilu, najgoreg incidenta te vrste u povijesti.
Je li napad mogao izvazvati “drugi Černobil”?
Stručnjaci kažu da, unatoč tome što je napad bio vrlo opasan, velike su razlike između Černobila i Zaporižje.
Položaj nuklerane elektrane Zaporižja je puno sigurnije, tvrdi dr. Mark Wenman s Imperial Collegea u Londonu.
On tvrdi da se reaktor nalazi u čelikom ojačanoj betonskoj zgradi koja može izdržati ekstremne događaje, i prirodne pojave i uzrokovane ljudskom rukom poput eksplozija.
Osim toga, nuklearka Zaporižja ne sadrži reaktore na bazi ugljena poput Černobila gdje je upravo to uzrokovalo dodatne požare i velik oblak dima koji je putovao preko cijele Europe.
Što se događa ako elektrana izgubi energiju?
“Ne morate pogoditi elektranu direktno da biste stvorili problem”, rekao je Oleksi Pasjuk, zamjenik direktora ekološke inicijative Ecoaction, i dodao da gubitak energije može uzrokovati velike probleme.
VEZANE VIJESTI
Ukrajina je upravo bila u procesu remonta reaktora i samo je jedan od šest reaktora operativan. No, kako bi se reaktor “isključio”, potrebno ga je hladiti više od 30 sati što zahtijeva stalnu opskrbu energijom.
Prekid dotoka energije, a time i prekid hlađenja reaktora, može također dovesti do oslobađanja radioaktivnog materijala.
Profesorica Claire Corkhill, stručnjakinja za nuklearne materijale sa Sveučilišta Sheffield, kaže da bi najgori scenarij bio gubitak hlađenja kakav se dogodio u Fukushimi u Japanu nakon tsunamija 2011.
U tom je slučaju gubitak energije značio prekid procesa hlađenja što je uzrokovalo topljenje u tri reaktora.
Koliko nuklearnih elektrana ima Ukrajina?
Ukrajina je zemlja sa značajnom nuklearnom snagom. Postoje četiri velike nuklearne elektrane u zemlji i sad “umirovljeni” Černobil.
Rusija je preuzela kontrolu nad Zaporižjom i Černobilom, a približava se i trećoj lokaciji – elektrani na jugu Ukrajine.
Postoji i nekoliko manjih nuklearnih elektrana kao i odlagališta nuklearnog materijala. Ruske su rakete 27. veljače navodno pogodile i jedno takvo odlagalište u Kijevu.
Prema službenim podacima ukrajinskog inspektorata nije bilo oslobađanja radioaktivnog materijala.
Što će se dogoditi dalje?
Ruska vojska je zasad dozvolila ukrajinskom osoblju i zaposlenicima da ostanu u kontrolnoj sobi u Zaporižju kako bi održavali vitalne funkcije.
No, glavni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi rekao je: “Jako sam zabrinut što ne znamo kako se to dogodilo, moglo je biti puno dramatičnije. Ne smijemo čekati da se ovako nešto ponovi.”
Grossi planira otputovati u Ukrajinu nap regovore s ruskom vojskom kako bi se provele sve sigurnosne mjere u nukleralnoj elektrani.
Zašto Ukrajina treba nuklearnu energiju?
Nuklearna energija postala je sve važnija u Ukrajini. Proruski separatisti su 2014. preuzeli kontrolu nad najvećim rudnikom ugljena u Donbasu na jugu zemlje.
Prije toga, ugljen je pružao 41% energije cijeloj Ukrajini, a nakon ovog događaja okrenuli su se nuklearnoj energiji.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
