Europska komisija osigurat će zaštitu prava na traženje azila i odgovoriti na prijave o prisilnom vraćanju izbjeglica, poručila je u srijedu povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli i navela kako se pritužbe na takva postupanja iznose i za Hrvatsku.

Europski parlament raspravljao je u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o Izvješću Europske komisije o kršenju prava na traženje azila, a u raspravi su zastupnici iz zemalja koje je prozvala povjerenica Dalli uglavnom odbacivali optužbe za nasilno vraćanje izbjeglica.

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli u obraćanju zastupnicima je istaknula da su pravo na azil i načelo nevraćanja ključna načela Europske unije, te se izvještaji o prisilnom vraćanju i „pushbackovima“ iz država na vanjskim granicama Unije, rekla je, uzimaju “vrlo ozbiljno”.

„Imamo 140 prijava nezakonitog vraćanja u Grčkoj. UNHCR i nevladine organizacije izrazile su zabrinutost zbog prisilnog vraćanja na granici između Poljske i Bjelorusije, zatim na granici između Ukrajine i Bjelorusije, a još uvijek stižu pritužbe iz Hrvatske. Moramo zaštiti naše vanjske granice, ali uz poštivanje temeljnih ljudskih prava i prava na azil“, izjavila je Dalli.

Rasprava u Europskom parlamentu se održala dan nakon što je Hrvatska pravomoćno osuđena za niz povreda prava djevojčice Madine iz Afganistana. Šestogodišnja djevojčica poginula je 2017. u naletu vlaka na granici Hrvatske i Srbije, a Europski sud za ljudska prava priznao ju je kao žrtvu nezakonitog protjerivanja iz Hrvatske.

Povjerenici Dalli odgovorili su zastupnici iz prozvanih država. Hrvatski zastupnik iz Europske pučke stranke (EPP) Tomislav Sokol smatra da Hrvatska štiti svoju granicu sukladno europskom i međunarodnom pravu, dok izolirani incidenti nikako ne predstavljaju službeno postupanje graničnih policajaca.

„Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježno preko 17 000 postupaka prema osobama za koje je utvrđeno da su nezakonito prešle državnu granicu, što je 40 posto manje nego godinu prije. To je još jedan pokazatelj spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengen“, rekao je.

Sokol je ustvrdio i da se “pravo na azil često zloupotrebljava” i dodao da se “granica prelazi na graničnom prijelazu, a ne po šumama i rijekama”.

Isti stav je iznio i HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler (EPP) koji drži da usporedba ukrajinskih i bliskoistočnih izbjeglica ne stoji jer ukrajinske izbjeglice “dolaze sa službenim dokumentima na službenim granicama”. „Humani smo prema svima koji traže zaštitu, ali moramo ostati odlučni protiv onih koji zloupotrebljavaju sustav“, kazao je.

Zastupnik iz kluba socijaldemokrata Pietro Bartolo poručuje da je primanje izbjeglica moralna i međunarodna obveza, ustoličena u Ženevskoj konvenciji. „Sirijci i Afganistanci također bježe od rata, odbijam vjerovati da mi pravimo razliku s obzirom na boju kože ili vjeroispovijest. Ako im ne dopuštamo prolaz kroz regularne kanale, za očekivati je da će pokušati prijeći granicu mimo službenih prijelaza“, rekao je.

Grčka zastupnica Elissavet Vozemberg-Vrionidi iz redova EPP-a, kazala je da je grčka policija spasile mnoge ljude od utapanja u Sredozemnom moru te da nije u redu da ju se optužuje za kršenje pravila i zakona. „Kriminalne organizacije su te koje iskorištavaju bol ljudi u potrazi za boljim životom. Ne smijemo izostaviti političke interese kao što je to slučaj s Turskom koja radi propagandu kroz širenje lažnih vijesti“.

Zastupnica zelenih Tineke Strik tvrdi da se u Grčkoj događa upravo suprotno. Naime, tamošnje vlasti vraćaju izbjeglice u Tursku iako znaju da se ne mogu vratiti u tu zemlju. Osim Grčke, prozvala je Poljsku zbog dvostrukih standarda. „Pravo na traženje azila krši se na mnogim granicama. Uzmimo za primjer Poljsku. Ona pokazuje veliku solidarnost i dobrodošlicu prema ukrajinskim izbjeglicama, dok se samo nekoliko kilometara dalje izbjeglice porijeklom s Bliskog istoka tjeraju u Bjelorusiju“, kazala je Strik.

Patryk Jaki, poljski zastupnik iz redova europskih konzervativaca prebacuje odgovornost na zapadne članice za koje tvrdi da izbjegavaju odgovornost. „Logika ljevice je prihvatiti sve i ostaviti granice otvorene. Ali koliko je izbjeglica Nizozemska prihvatila. Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans rekao je jednom da bi svaka članica trebala platiti barem jedan euro za svaku osobu koju odbije primiti, pa pitam koliko bi onda Nizozemska trebala platiti?“, upitao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.