Kosovo neće težiti članstvu u Ujedinjenim narodima bez eksplicitne suglasnosti svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a - Francuske, Britanije, SAD-a, Rusije i Kine - objavili su u nedjelju navečer beogradski mediji, pozivajući se na diplomate koji rade na "roadmapu" za primjenu europskog plana za Kosovo.
Portal beogradskog lista “Nova” objavio je da se to navodi u dokumentu koji su sastavili diplomati koje pripremaju vremenski raspored za implementiranje prijedloga europskog sporazuma o Kosovu, s kojim su se 27. veljače u Bruxellesu, kako je objavio šef eurodiplomacije Josep Borrell, suglasili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti.
Čelnici Srbije i Kosova podržali su prijedlog EU-a za normalizaciju međusobnih odnosa i izrazili spremnost da počnu s njegovom provedbom, objavio je Borrell, koji je s posebnim predstavnikom EU-a za dijalog dviju strana bio domaćin Vučiću i Kurtiju.
Priznaje se važnost Rusije i Kine kao geopolitičkih igrača
Dokumentom koji su sastavili diplomati “pokušava se naći rješenje za protivljenje Srbije da se suglasi s prijemom Kosova u sve međunarodne organizacije, dakle i u UN, a što se tumači kao neformalno priznanje nezavisnosti”, navodi “Nova”.
Time se istodobno priznaje važnost Rusije i Kine kao geopolitičkih igrača i stalnih članica VS UN-a, a simbolična je gesta prema Moskvi i Pekingu koje drže stranu Srbiji, ne priznajući Kosovo.
Suglasnost Srbije na prijem Kosova u sve međunarodne organizacije predviđena je točkom 4. prijedloga sporazuma EU-a, a upravo to je ključna zamjerka Beograda i “crvena linija” jer Srbija kategorički odbija priznati Kosovo i prihvatiti da dobije stolicu u UN-u.
U dokumentu pod nazivom “Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije – Provođenje člana 4”, čiji preslik objavljuje “Nova”, navodi se da je prijedlog inspiriran Osnovnim ugovorom o dvije Njemačke iz 1972., te da se ne radi o međusobnom priznavanju, već o mirnom suživotu i suradnji.
“Savezna Republika Njemačka nikada nije priznala Njemačku Demokratsku Republiku i obrnuto. Međutim, Temeljni ugovor iz 1972. omogućio je da dvije Njemačke prihvate realnost postojanja one druge. To je omogućilo i zapadnim zemljama da razviju odnose sa NDR. Ako Srbija i Kosovo nastave s odlučnošću da se pridruže Europskoj uniji, uskoro će doći do potpune normalizacije kroz međusobno priznavanje”, navedeno je u dokumetu koji treba biti dio “roadmapa” za primjenu europskog plana za Kosovo.
Naglašeno je da su “za sada suživot kroz suradnju i mirne odnose, bez obzira na razlike, jedino što međunarodna zajednica traži od Srbije i Kosova”.
U pogledu neslaganja dviju strana oko točke 4. europskog plana, konstatira se kako “srpske vlasti tvrde da to što se Srbija ne protivi članstvu Kosova u UN-u predstavlja kršenje osnovnog stava Srbije da ne prizna Kosovo kao suverenu i nezavisnu zemlju”.
Diplomati u pripremljenom dokumentu konstatiraju da je, po mišljenju službenog Beograda, “članstvo u UN-u isključivo za suverene i nezavisne države”, te da bi suglasnost Srbije podrazumijevala “indirektno priznanje”.
“To nije nužno slučaj”, navode u dokumentu diplomati ukazujući na primjere Ukrajine i Bjelorusije, te slučaj Izraela.
Srbijansko protivljenje nije nužno prepreka za prijem Kosova u UN
Dalje je istaknuto kako Srbija “treba biti svjesna svojih ograničenja” i da njezino protivljenje nije nužno prepreka za prijem Kosova u UN.
“Članstvo Kosova u UN-u ovisi isključivo o formalnoj suglasnosti pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN. Kosovo neće težiti članstvu u UN bez eksplicitne suglasnosti stalne petorke”, istaknuto je u dokumentu.
Na ovaj način, kako navode europski diplomati, priznaje se važnost Rusije i Kine “kao geopolitičkih igrača, a simbolična je gesta prema Moskvi i Pekingu“.
Autori dokumenta drže da se na taj način izlazi u susret “osjetljivosti Srbije u vezi sa članstvom Kosova u UN-u” i navode kako Kosovo ne dobiva ništa ako teži članstvu u UN-u bez izričitog pristanka stalne petorke VS-a.
U zaključku se navodi da Srbija svojim konstruktivnim pristupom stiče naklonost Zapada, ali i da može trpiti ozbiljne posljedice.
Vučić je poslije sastanka u Bruxellesu kategorički poručio da “ništa nije potpisao”, te da neće pristati na priznanje Kosova, niti na članstvo u UN-u niti implementirati te točke sporazuma, dok Kurti drži da je prijedlog europskog sporazuma “dobra polazna osnova”, ali da u središtu normalizacije mora biti uzajamno priznanje.
Novi sastanaka dvojice čelnika s Borrellom najavljen je za 18. ožujka u Sjevernoj Makedoniji, a očekuje se da će to biti dogovor o primjeni sporazuma i vremenskom rasporedu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!