Znanstvenici Moungi Bawendi, Louis Brus i Aleksej Ekimov dobili su Nobelovu nagradu za kemiju za 2023. godinu za "otkriće i sintezu kvantnih točaka" koje osvjetljavaju računalne monitore i televizijske ekrane, a liječnici ih koriste za mapiranje tumora.
“Nobelovi laureati … uspjeli su proizvesti toliko malene čestice da njihova svojstva određuju kvantni fenomeni. Te čestice, koje se zovu kvantne točke, sada su jako važne za nanotehnologiju”, objašnjava se u priopćenju Nobelova odbora za kemiju.
“Znanstvenici vjeruju da bi u budućnosti mogle pridonijeti fleksibilnoj elektronici, malenim senzorima, tanjim solarnim ćelijama i kriptiranoj kvantnoj komunikaciji.”
Nanočestice i kvantne točke koristi se u LED svjetlima, a može ih se koristiti i za usmjeravanje kirurga dok uklanjanju kancerogeno tkivo.
Nagrada iznosi 11 milijuna švedskih kruna (997.959 američkih dolara).
Na pitanje novinara kako se osjeća, Bawendi je telefonom iz SAD-a rekao: “Jako iznenađen, pospan, šokiran, nisma to očekivao i jako sam počašćen.”
“Nisam mislio da ću je dobiti”, dodao je.
Među “fascinantnim i neobičnim svojstvima” kvantnih točaka je njihova sposobnost da stvaraju različite boje svjetlosti, ovisno o veličini čestice, ne mijenjajući atomsku strukturu, rekao je Johan Aqvist, predsjednik Nobelovog odbora za kemiju.
Bawendi je profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT), Brus je profesor emeritus na Sveučilištu Columbia, a Ekimov radi za Nanocrystals Technology Inc.
Brus je 23 godine radio za AT&T Bell Labs proučavajući nanokristale.
Bawendi je rođen u Parizu, odrastao je u Tunisu i SAD-u. Postdoktorat je radio kod Brusa i potom se 1990. pridružio MIT-u, a profesor je postao 1996.
Ekimov je rođen u Sovjetskom Savezu i radio je za Državni optički institut Vavilov da bi se potom preselio u SAD. Godine 1999. postao je glavni znanstvenik pri Nanocrystals Technology Inc.
Prošle godine Nobelovu nagradu za kemiju dobili su Carolyn Bertozzi, Morten Meldal i Barry Sharpless za razvoj klik-kemije i bioortogonalne kemije. Nagrađeni su za otkriće reakcija koje omogućuju molekularnim građevnim blokovima da se spoje kako bi učinkovito stvorili nove spojeve.
Nobelove nagrade utemeljio je švedski izumitelj dinamita i kemičar Alfred Nobel. Dodjeljuju se od 1901. s kraćim prekidima zbog svjetskih ratova.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!