Maksim Kamenjeckij, profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu, bio je gost Novog dana, gdje je komentirao stanje na bojištu u Ukrajini, ali i prvu rusku misiju na Mjesec u 47 godina, koja je završila - neuspješno.
Ukrajinski profesor najprije se za N1 osvrnuo na “turneju” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Najprije je bio u Skandinaviji, a sada je stigao u Grčku, gdje se, među ostalim, susreo i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
“Zelenskij je na početku svojih turneja rekao da će ići samo tamo gdje će Ukrajina imati neki rezultat u smislu dogovora o suradnji i pomoći. Što se tiče Balkana, tu se postavlja pitanje produbljivanja tih veza. Za Ukrajinu je u ovom slučaju bitan politički diskurs oko Kosova, odnosno treba li ga sada priznati. Također, važan je posjet i zbog pitanja može li nama Grčka pomoći s nekom opremom, malo modernijim ruskim sustavima protuzračne obrane koje Grčka ima na raspolaganju, a koji nam može pomoći za obranu južnih dijelova Ukrajine”, kazao je, dodajući da je taj potez Zelenskog vrlo bitan za Ukrajinu.
Kamenjeckij smatra da Ukrajina mora priznati Kosovo, ali je naglasio da se ta odluka neće dogoditi odmah, već će se vjerojatno donijeti u nekom budućem trenutku. Dalje je objasnio da situacija s Kosovom i situacija u separatističkim regijama Ukrajine (Donbas i Krim) nisu iste. istaknuo je i da to zahtijeva razumijevanje i pažljivo analiziranje svakog posebnog slučaja, “s obzirom na to da međunarodno pravo ne pruža jasne smjernice o prioritetu između prava nacija na samoopredjeljenje i suvereniteta”.
Otkrio je i što očekuje od borbenih aviona F-16, koji bi do kraja ove godine trebali biti isporučeni u Ukrajinu. Kako se sada čini, Ukrajini će 23 aviona dati Nizozemska, a 19 Danska, uz mogućnost daljnjih isporuka.
“Pomoći će sigurno, ali ne toliko kao što se misli. Ti avioni mogu stvoriti jednu mogućnost oslobođanja zračnog prostora iz kojeg za našu vojsku dolazi puno prijetnji na vojnom polju. U blizini bojišnice ruski avioni osjećaju se slobodno za izvršenje svojih misija, što sigurno neće kada dođu ti lovci. No nema ni jedne vrste oružja koja bi sama po sebi bila rješenje za ovaj rat”, kazao je, dodavši potom da obećano oružje stiže presporo.
“Pomoć dolazi pomalo, korak po korak. Da sve dođe odjednom i da imamo sve što su nam obećali, možda bi bilo lakše voditi tu našu ofenzivu. Sve to dolazi polako i u dijelovima”, rekao je ukrajinski profesor.
Osvrnuo se i na vijest da se ruska svemirska letjelica Luna-25 otela kontroli i srušila na Mjesečevu površinu. Ona je, da podsjetimo, trebala sletjeti na južni pol Mjeseca 21. kolovoza, a sve u sklopu istraživanja dijela Zemljinog prirodnog satelita.
“Mjesec je čarobni cilj i za Sovjetski Savez i za Rusiju. Od 24 prethodne misije na Mjesec potpuno uspješnih bilo je samo šest. Ovo što smo sada vidjeli je pokušaj Rusije da vrati neke pozicije u istraživanju Svemira, što je uvijek bilo teško za Sovjetski Savez”, govori gost N1 televizije.
“Ovo što smo vidjeli sada je jedna od tradicionalnih grešaka koja se dogodila na svemirskoj opremi. Svemirska letjelica je previše zakočila i pala na Mjesec. Ovo je pokazalo da Rusija ne može čak ni ovaj dio programa izvršiti bez grešaka. Vjerojatno se tu može raditi i o utjecaju sankcija. Od početka je taj jedan navigacijski sustav morao biti europske proizvodnje, no nakon sankcija Rusija je morala tražiti neku zamjenu. Očito je ta zamjena pokazala da preciznost ruske tehnike nije dovoljna za istraživanje Mjeseca, a to vidimo i po raketama koje oni lansiraju po nama”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare