Vladimir Putin opskrbu hranom koristi kao oružje, a posljedice se prelijevaju na cijeli svijet, upozorava direktor jedne od najvećih svjetskih tvrtki za proizvodnju gnojiva.
Svein Tore Holsether iz norveškog diva Yare kaže da zemlje moraju prekinuti svoju ovisnost o Rusiji nakon što je ruska invazija na Ukrajinu ostavila posljedice na globalnu opskrbu hranom i cijene sirovina. Rusija je jedan od najvećih izvoznika gnojiva i kemikalija za njihovu proizvodnju.
Rat je izazvao probleme u opskrbi i povisio cijenu prirodnog plina, koji je ključan za proizvodnju gnojiva. Rezultat je da su globalne cijene gnojiva dosegle rekorde zbog čega su poljoprivrednici morali povisiti cijene, stvarajući pritisak na potrošače diljem svijeta. “Vladimir Putin je energiju pretvorio u oružje, a sada to isto čini s hranom,” izjavio je Holsether za BBC.
Slična upozorenja već su stigla iz Međunarodnog monetarnog fonda. U razgovoru za BBC, direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je da svijet mora obratiti pozornost na situaciju s gnojivima, “jer ćemo tu vidjeti prijetnje stabilnoj proizvodnji hrane, a samim time i cijenama hrane, u ovoj godini.” “Cijene gnojiva još uvijek su vrlo visoke. Proizvodnja amonijaka (koji se koristi za proizvodnju gnojiva) u Europskoj uniji, dramatično je pala. To je sve povezano s posljedicama ruskog rata na cijene i zalihe plina,” dodala je Georgieva.
Rusija je prošle godine stvorila zalihe gnojiva za domaću upotrebu. I dok je izvoz pao, rekordne cijene gnojiva dovele su do 70-postotnog povećanja profita od izvoza, kažu informacije UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu. Moskva je povećala izvoz u zemlje poput Indije i Turske. Rusija također proizvode velike količine nutrijenata kao što su kalij karbonat i fosfati, a koji su ključni sastojci gnojiva.
Holsether je ovu ovisnost o ruskom izvozu nazvao “moćnim oružjem.” “U Europi smo izgradili jeftinu infrastrukturu baziranu na jeftinom ruskom plinu, a tek sada vidimo cijenu te odluke u situaciji s hranom i gnojivom,” rekao je i naglasio da čak polovica svjetske proizvodnje hrane ovisi o gnojivima.
‘Teški udari’
Prošli tjedan, ekonomisti su izvijestili kako bi veliko povećanje cijena gnojiva moglo smanjiti proizvodnju hrane do te mjere da bi do kraja ovog desetljeća za ispunjavanje globalne potražnje bilo potrebno povećati poljoprivredne površine za teritorij “velikog dijela zapadne Europe.”
To bi značilo ozbiljne udare na deforestaciju, bioraznolikost i emisije ugljika, upozorili su. “Ovo bi mogao biti kraj perioda jeftine hrane. Gotovo svi će osjetiti posljedice toga, no najviše će patiti najsiromašniji u društvu, koji si već sad ne mogu priuštiti dovoljno zdrave hrane,” upozorava dr. Peter Alexander sa Sveučilišta u Edinburghu.
“I dok cijene gnojiva polako padaju u odnosu na ranije rekorde, još uvijek su visoke i to bi moglo značiti da će se visoka inflacija cijena nastaviti u 2023.,” dodaje. “Zbog visokih cijena gnojiva, cijene hrane mogle bi do kraja godine skočiti za čak 74 posto u odnosu na razine iz 2021., zbog čega rastu strahovi da bi moglo doći do više od milijuna smrti i 100 milijuna ljudi u opasnosti od pothranjenosti, ako cijene ostanu visoke.”
Direktor tvrtke Yara upozorava da se već sad diljem svijeta osjete posljedice visokih cijena. “Rusija je najveći svjetski izvoznik gnojiva, što znači da će ovo ostaviti globalne posljedice. To već vidimo jer dolazi do problema s opskrbnim lancima, a treba nam rusko gnojivo za održavanje globalne proizvodnje hrane,” rekao je. “No moja poruka je da moramo razmisliti o smanjivanju ili potpunom rezanju ovisnosti o Rusiji. Ako se ovakve stvari u ratovima koriste kao oružje, više nema povratka na staro.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!