Stručnjak za vanjsku politiku, geostrateški analitičar i rektor Sveučilišta VERN u Zagrebu, Vlatko Cvrtila u Točki na tjedan je s Natašom Božić Šarić prokomentirao efekt koji će povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću imati na NATO članice i šire.
Što stručnjak za vanjsku politiku i sigurnost, Vlatko Cvrtila očekuje u pogledu promjena strateških odnosa SAD-a s povratkom Donalda Trumpa na vlast?
“Sigurno se planira, kao što je najavio, uključiti u sukob u Ukrajini, ali i u krizu na Bliskom istoku. U prošlom mandatu je napravio veliki iskorak dogovaranjem potpisivanjem Abrahamskih sporazuma čija je glavna točka bila relaksacija odnosa arapskih država i Izraela”, podsjeća Cvrtila.
“Kinu promatra kao strateškog rivala, ponajviše u ekonomskom smislu. Najavio je protekcionističke mjere. Europska unija je tu najveća nepoznanica i izazov”, smatra Cvrtila ističući da je prerano procjenjivati s obzirom da još nije izabrao svoj tim.
Uplitanje u Ukrajinu
Što se tiče teritorijalnih odricanja Ukrajine, koje je jučer i spomenuo jedan od Trumpovih savjetnika, odnosno šanse za pravedan mir, Cvrtila odgovara da “Trump najviše voli riješavati stvari pa će i najmanji pomak u rješavanju sukoba smatrati uspjehom.”
Vladimir Putin je najavio da će saslušati Trumpa, dok je Moskva nedvosmisleno rekla da razgovor o primirju može početi od linije fronte, odnosno onog što je Rusija osvojila. Volodimir Zelenski s druge strane, šalje dijametralno suprotnu poruku.
“Prije svega Trumpu je jako bitno da se zaustavi ratovanje, a da se rješenja traže kroz mehanizme poput demilitarizirane zone. Najveći dobitak ako se rat zaustavi, bio bi za SAD”, ocjenjuje analitičar i dodaje da ako se kriza nastavi, NATO mora biti jedinstven, a ako se smiri, onda Trump može povlačiti poteze koje je najavio; poput smanjenja angažmana u NATO-u i transfer moći u njemu posebno važnu jugoistočnu Aziju.
Izazovi pred Europom
Koliko je realna mogućnost da SAD izađe iz NATO-a?
“Obama je prvi još 2014. zahtijevao povećanje izdavajanja europskih zemalja za NATO na 2 posto BDP-a jer je bilo jasno da najveći teret, čak 60 posto, snosi SAD. Dakle, sigurno će tražiti, a najviše od Njemačke koja još uvijek nije na 2 posto. Čini mi se da im je baš Njemačka target koja bi trebala ojačati obrambenu sposobnost Europe. Olaf Scholz je to najavljivao, no nikad nije ispunio”, podsjeća Cvrtila.
Ističe da su razlike između strateških razmišljanja nekih ključnih država i briselske administracije velike, iz čega proizlaze “poprilično truli kompromisi.”
“Trump je 2017. imao jakog europskog lidera s kojim je razgovarao – Angelu Merkel. Danas Europa nema takvu vođu. I ako pogledamo što će se sve događati u europskom prostoru; u Njemačkoj su najavljeni izbori… Europska komisija bi trebala redefinirati neke stvari i zbog toga predstoje veliki izazovi za Europu”, govori sigurnosni stručnjak.
Cvrtila predviđa da čak i ako Trump ništa ne promijeni i njegova administracija ne “pomazi” Europu, što smatra da se sigurno neće dogoditi, Europu čekaju ozbiljni izazovi: “Čini mi se da te izazove ona ne može ni definirati, a kamoli stvoriti neku funkcionalnu strategiju.”
Trgovinski mač s dvije oštrice
Hoće li Trump uvesti visoke carine koje je najavljivao?
“Mislim da hoće. Carinske barijere stvara kao oblik pritiska u trgovinskim pregovorima. To je koristio u prvom i sigurno će koristiti u drugom mandatu. Pritom nije vodio računa jesu li to saveznici ili rivali. Ako to uvede na način na koji je najavio, to će sigurno poskupjeti život u SAD-u, a na temelju troškova života je dobio izbore”, kaže Vlatko Cvrtila.
Zaključuje da uvođenje carina Kini sprječava dolazak europske robe na kineska tržišta što efektivno najviše pogađa veće ekonomije, poglavito njemačku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!