Većina europskih morskih zaštićenih područja, postavljenih s ciljem zaštite vrsta i staništa, neće ispuniti ciljeve očuvanja jer pružaju samo "marginalnu" zaštitu od industrijskih aktivnosti kao što su jaružanje, morsko rudarstvo i koćarenje, pokazalo je istraživanje.
“Na samom smo početku zaštite”
Niske razine zaštite u 86% zaštićenih morskih područja (MPA) ostavile su EU daleko od postizanja ciljeva bioraznolikosti za 2030., koji su osmišljeni kako bi se smanjio rizik od izumiranja vrsta, rekli su istraživači u radu objavljenom u časopisu One Earth.
EU ima za cilj zaštititi 30% svojih mora do 2030., a 10% mora biti “strogo” zaštićeno od štetnih aktivnosti.
“To je prva procjena gdje smo u pogledu zaštite”, rekla je Juliette Aminian-Biquet, glavna autorica rada, istraživačica na Sveučilištu Algarve, portugalskom centru za pomorske znanosti. “Ovo pokazuje da smo na samom početku zaštite naših oceana.”
“Dokument je imao za zaključak da će postizanje cilja od 10 posto stroge zaštite zahtijevati “radikalne promjene” u regulaciji aktivnosti u njezinim morskim rezervatima.
Najveća pokrivenost morskim rezervatima u EU bila je u Njemačkoj (45% nacionalnih voda), a ne zaostaju ni Francuska i Belgija.
Najbolje stoji Slovenija
Najviše razine “snažne zaštite”, također definirane kao visoko ili potpuno zaštićena područja, na primjer rezervati koja ne dopuštaju nikakve aktivnosti ekstrakcije ili neregulirani ribolov, pronađena su u Sredozemnom i Baltičkom moru, piše Guardian.
Europska zemlja koja ima najbolje rezultate u obuzdavanju destruktivnih aktivnosti u svojim zaštićenim područjima je Slovenija, iako je ukupni broj zaštićenih zaštićenih područja u svojim vodama relativno nizak u usporedbi s drugim zemljama, navodi se u izvješću.
Niske razine zaštite u većini zaštićenih zaštićenih područja rezultat su “fleksibilne” prirode EU direktiva, otkrili su istraživači. “Da bi zaštićena zaštićena područja osigurala očekivane društvene i ekološke dobrobiti, treba dovesti u pitanje njihovu ulogu u reguliranju ljudskih aktivnosti kako bi se ograničili njihovi negativni učinci”, rekli su autori.
“Izuzetno je teško natjerati EU da učini bilo što po ovoj temi, budući da bi propisi morali biti pravno obvezujući”, rekao je Aminian-Biquet. “Na pojedinačnim državama ili regionalnim vlastima bit će da poduzmu mjere kako bi ispunili te ciljeve.”
Morski akcijski plan EU-a
Glasnogovornik Europske komisije rekao je: “Komisija prima na znanje nedavnu objavu i njezine ključne nalaze”, te je rekao da je pozvao države članice da upravljaju svim zaštićenim zaštićenim područjima u skladu s relevantnim direktivama i obvezama EU-a da zaštite 30% morskim i obalnim područjima do 2030.
Dodali su da je morski akcijski plan EU-a za 2023. preporučio državama članicama da postupno ukinu koćarenje u zaštićenim zaštićenim područjima do 2030.
Postupno ukidanje je odbacio Europski parlament u siječnju i većina država EU-a još nije utvrdila mjere za ribolov pridnenim koćama, s izuzetkom Grčke, koja je postala prva zemlja koja je ranije ove godine zabranila ribolov pridnenim koćama u zaštićenim zaštićenim područjima, i Švedske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!