Gost Novog dana bio je bivši ministar financija Slavko Linić. Osvrnuo se na ekonomsku politiku nove vlade, ključne ljude koji će voditi ekonomsku politiku i najavljene reforme poreznog sustava.
Kakva je vaša ocjena onog što znamo o ministru Mariću i poreznoj reformi?
VEZANE VIJESTI
Ono što je zaista pozitivno je da Vlada najavljuje promjene poreznog sustava. U dijelu u kojem se govori da će se povećati neoporezivi dio to je dobro jer imamo niske plaće u Hrvatskoj. Time će se povećati nešto i potrošnja. Loše je da će lokalna samouprava imati manje sredstava, ali i tu ima rješenja i nadam se da će vlada biti korektna te da će povećanje neoporezivog dijela ići na teret države. Treba decentralizirane funkcije financirati iz poreza na dobit i tako županije neće osjetiti udar jer će se povećati neoporezivi dio. Može biti poruka vlade da neće biti protiv velikih plaća pa će smanjiti stopu. Smatram da bi stopa od 40 psoto trebala ostati na najveće plaće.
Vi ste zagovarali uvođenje porezna na nekretnine. Hoće li sada Zdravko Marić imati podršku za to?
Hoće, jer porez na imovinu nije ništa drugo nego zamjena komunalne naknade za prihvatljive poreze u Europi. Ministarstvo je u moje vrijeme izradilo prijedlog koji je bio logičan i jasan. On je zamijenio zaostali porez iz socijalizma, a uveo porez na nekretnine. Više bi plaćali oni koji imaju neupotrebljene nekretnine. Mi u Hrvatskoj imamo velik broj nekretnina koje nisu u funkciji i to treba staviti u funkciju. To je porez na bogatstvo koje nije u funkciji. Ako to tako bude napravljeno doprinijet će se odgovornijem ponašanju prema nekretninama. Tog trenutka moguće je smanjivanje zdravstvenog doprinosa. Zaposleni plaćaju zdravstveno za cijelu naciju. Treba smanjiti doprinos za zdravstvo zaposlenima i da taj porez to nadoknadi.
Kako vidite situaciju u poduzetničkom sektoru?
Najveći problem za poduzetnike su parafiskalni nameti. Svaku aktivnost se dodatnim porezom oporezuje. Prema tome to je niz parafiskalnih nameta koji omogućavaju preluksuzni život masi agencija. Sve to treba smanjiti. Sve koje se odnose na želju da se nešto izgradi, sve se to oporezuje i tu treba uvesti puno reda – smanjiti broj agencija i njihov život na teret poduzetnika.
Treba li smanjiti porez na dobit?
Mi imamo jedan od najmanjih poreza na dobit – 20 posto. Ja sam se zalagao da imamo neoporezivanje dobiti ako se vraća u investicije. A da li će biti 18 posto ili 20, to nije velika razlika. Smatram da tu za proračun neće biti posebne teškoće.
Koliki je prostor neplaćenih poreza i sive zone?
Zvanično oko 16 posto, nezvanično i oko 30 posto. U zadnje dvije godine je eskalirao problem sive zone i tu treba kvalitetan žestok obračun koji mora staviti u funkciju Carinsku upravu koja je nadležna za sivu zonu.
Kako treba organizirati rad porezne uprave?
Ja vjerujem da treba profesionalizirati prvog čovjeka, a to znači da ne treba ovisiti o politici. Ali kad me smijenio Milanović on je to promijenio da bi stavio svog čovjeka. Kad gledamo da smo regionalno ojačali centre, a posebno Zagreb u tom dijelu ne trebaju značajne promjene. Treba samo profesionalizirati rad Porezne uprave za velike porezne obveznike.
Treba li i dalje oštro čuvati princip fiskalizacije i čvrste naplate poreza?
Moramo shvatiti da kazna mora biti drastična jer ako je simbolična ćete imati nadalje porezne prekršitelje jer jedostavnije je platiti malu kaznu nego kršiti propis. To znači da imate neozbiljnog poduzetnika. To je nelojalna konkurencija koja uništava gospodarstvo. Siva ekonomija uništava ozbiljne gospodarstvenike.
Kako vidite ljude koji vode ekonomsku politiku u vladi? Tu su Martina Dalić, Zdravko Marić, Tomislav Ćorić i Goran Marić.
Moram priznati da ih sve poznajem dobro i o njima imam dobra mišljenja. Oni su profesionalni i teško prihvaćaju da im politika nameće ekonomski nelogične postupke. Vjerujem da sukoba između njih četvero neće biti jer imaju isti kod razmišljanja.
Je li dobro da je Goran Marić ministar bez portfelja i treba li ustrojiti ministarstvo za imovinu?
Budimo iskreni, uvijek kao što vidite najviše govorimo o porezima. Ja smatram da država ima ogromnu imovinu i da mi s tim nikad nismo uspjeli upravljati. Imamo trgovačka društva koja ne ulažu i poduzeća koja ne pridonose s dividendama za državni proračun, a tu je i toliko imobilizirane imovine koju bi mnogi privatnici stavili u funkciju. Zato Marić koji to dobro zna i poznaje te poslove, smatram da je dobro da se Plenković opredijelio i da ima čovjeka koji će nadzirati državna tijela, a posebno imovinu jer bi prihodi mogli značiti više proračunu nego ikada. On će opravdati ministarstvo ako poveća prihode i ako se riješi 50 posto nekretnina koje ne trebaju državi.
Kako vidite slučaj INA-e?
MOL uopće ne sluša i misli da je 100-postotni vlasnik INA-e. Ako svi tvrde da je INA od nacionalnog interesa onda se mora donijeti poseban zakon. Temeljne odredbe prvog ugovora su da se rafinerija Sisak i Rijeka trebaju obnoviti, a MOL to krši i to je razlog da se s njima prestane razgovarati i da se donese poseban propis, a to je da 7 posto dionica Hrvatska otkupi po duploj cijeni od tržne. A Mađari nek’ rade što god hoće jer pregovori o povratu ili otkupu su gluposti. Oni samo žele tržište derivata da bi tu dovodili svoje derivate.
Koji bi po vama bio realni rast BDP-a iduće godine?
Poduzetnici su se prilagodili zakonima EU tržišta i to je jedan od konstatnih razloga za vrlo mali rast BDP-a. Smatram da bi bilo značajno kad bi se počelo ulagati u pruge jer skoro 85 posto sredstava možemo povući iz EU. Kad bi izgradili termoelektranu i dvije hidroelektrane i kad bi održavali ceste i da takvim ciklusom ulaganja u pruge i energetiku mi bi mogli za 2-3 posto povećati doprinos. Naravno preuzimanje INA-e, ulaganje u dvije rafinerije… Onda je to postotak od oko 5-6 posto. To je mnogo posla za domaću operativu. Kao što vidimo mogućnosti su velike. Samo se Marić mora dokazati da zna upravljati državnim tvrtkama.
Znači vjerujete da Hrvatska može rasti po stopi od 5 ili 6 posto?
Ako krenu državne investicije u INA-i, HEP-u i željeznicama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
