Rast BDP-a u trećem tromjesječju za 2,9 posto u Dnevniku je komentirao glavni analitičar Addiko Bank Hrvatska Hrvoje Stojić.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast u posljednjih osam godina. Po istoj stopi BDP je zadnji put porasato u drugom kvartalu 2008. godine.
Ovakvo ostvarenje rasta BDP-a tijekom prva tri kvartala ide u smjeru premašivanja stope rasta od 2,6 %, koliko nam je Europska komisija predvidjela za ovu godinu. Vidjeli smo brojke, no i prognoze analitičara kretale su rasponu od 2,5 do 3,3 posto?
Ova brojka je sasvim s našim s očekivanjima, a za očekivati je da i zadnji kvartal bude na sličnoj razini rasta, te da će godina biti zaključena s prosjekom rasta BDP-a od 2,8 posto.
Za 2017. mi očekujemo rast BDP-a od oko 3 posto, možda smo malo konzervativniji u odnosu na Vladu pa opet očekujemo rast od 2,8 posto, a među glavim razlozima te opreznosti je politička neizvjesnost u EU, jer u sljedećih devet do dvanaest mjeseci tri vodeće zemlje EU-a imaju parlamentarne izbore, a te rizike je, nažalost, nemoguće procijenjivati, a zbog njih je potrebno uzeti određenu dozu opreznosti, jer mogu utjecati negativno na pogoršanje sentimenta potrošača i tamošnjih tvrtki.
Ono što je važno je da je ovim povećanjem BDP-a Hrvatska značajno smanjila jaz u odnosu na druge zemlje jugoistočne Europe, a to je važan faktor koji razmatraju kreditne agencije kada ocjenjuju kreditni rejting. Dakle, smanjenje tog jaza je također podržavajući faktor, i nakon što smo sredili stanje u javnim financijama, Hrvatska treba računati na poboljšanje kreditnog rejtinga u sljedećih od tri do šest mjeseci.
Rasle su sve kategorije, uz turizam koji je perjanica, je li najveće iznenađenje toliki porast potrošnje kućanstava?
Rast potrošnje nije iznenađenje, a treba se prisjetiti pokretača njenog rasta, osim kroz turizam indirektno koji doprinosi rastu potrošnje, utjecao je i rast raspoloživog dohotka stanovništva, pogotovo u relanom smislu. Kao što znamo, pala je cijena nafte. Benefite stanovništvo ima i od rasta zapošljavanja, stanovništvo se opet zadužije, a kupovna moć raste i kroz smanjenje udjela za kamate. Taj je trend sad održiv, jer je on više vezan za tržište rada, a osim rasta zaposlenosti, rastu i relane plaće, a to će se nastaviti i u sljedećoj godini zbog značajnog rasterećenja dohotka, kao posljedice najavljene porezne reforme.
Hrvatska još uvijek lošija od zemlja u okruženju
Vodeći smo među zemljama članicama Unije gdje je predviđen rast 1,8% za ovu godinu. Kako to komentirate? I imamo li razloga za pretjerani optimizam? Recimo glavni direktor Hrvatske Udruge poslodavaca misli da nemamo jer nismo proveli “radikalne strukturne promjene u prevladavanju dugogodišnjih makroekonomskih neravnoteža”.
S time se mogu složiti, još ima reformi koje moramo provesti. Kada se uspoređujemo s drugim zemljama u jugositočnoj Europi, stojimo lošije od mnogih. Porezna reforma koja je najavljena i koja će se provesti, jedna je od značajnijih strukturnih refromi, zadnja je u Hrvatskoj provedena još 2001. kada je rađena reforma mirovinskog sustava. Ovo je jedan značajan korak.
Što se tiče usporedbe, ne možemo se uspoređivati s europskim prosjekom, već sa sličnim zemljama u jugoistočnj Europi, od kojih još uvijek stojimo lošije. Primjerice, Slovenija i Rumunjska imale su veći rast BDP-a od nas.
Što prognozirate za 2017. godinu?
U odnosu na prognoze države, naše su projekcije malo opreznije, ali mislim da su te razilike u projekcijama u okviru običajnih odstupanja. Mislimo da bi deficit mogao biti veći od očekivanja u smjernicama, a što ne bi smjelo pogoršati ukupnu sliku hrvatskog gospodarstva. Javni dug bi trebao nastaviti svoj pad u 2017., a što će dogoditi i u ovoj godini, a to bi sve trebalo donijeti Hrvatskoj bolji kreditni rejting.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
