Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 01. i 03. prosinca, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 31,3 posto (prema 31,5 posto iz studenog), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 25,2 posto (prema 25,3 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana).
Na ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most s 8,7 posto (u studenom je rejting iznosio 10,1 posto, dok je u listopadu izmjereno 10,8 posto). Dalje slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 4,5 posto (prema 4,3 posto iz studenog). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,7 posto (u studenom 3,1 posto), dok se HSS zadržao a šestom mjestu 2,4 posto (prije mjesec dana 2,2 posto). Oko dva posto su još i HSP AS s 2,1 posto, Stranka Bandić Milan 365 s 2 posto, Pametno s 1,9 posto i IDS s 1,7 posto. Oko 1 posto su zabilježile tri stranke: HSLS (1,0%), HSU i HDSSB (obje po 0,9%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4%, dok je 11,5% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 23,6 posto (prema 24 posto iz studenog). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s 12,8 posto (prema 11,7 posto iz studenog). Treće mjesto drži “Nitko” (niti jedan političar kao zaseban odgovor) s izborom od 12,6 posto (prema 13,8 posto iz studenog). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 6,9 posto (prije mjesec dana 5,7 posto). Davor Bernardić, novi predsjednik SDP-a je peti s izborom od 4,8 posto, dok je njegov prethodnik Zoran Milanović šesti s izborom od 4,4 posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,9 posto), Zlatko Hasanbegović (3,9 posto), Zdravko Marić (3,5 posto) i Božo Petrov (3,2%).
Smjer kretanja zemlje podupire 32,3 posto građanki/građana u odnosu na 27,5 posto u studenog, dok je u drugom mjesecu mandata prethodne Vlade (premijera T. Oreškovića) taj udio bio 24,1 posto. Ako je suditi iz ovog pokazatelja čini se da je prijenos vlasti i podjela karata nakon izvanrednih izbora djelovao pozitivno i na percepciju stanja u zemlji. U ovomjesečnom istraživanju 55,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 56,8 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 12,5 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (77,4%) i Mosta (48,6%). Glasači SDP-a su znatno rijeđe društveni optimisti (22,2%), a najmanji udio je zabilježen među glasačima stranke Pametno (13,3%).
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u prvom mjesečnom mjerenju iznosi 63,4 posto. Za usporedbu u prvom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Oreškovića bilježila je potporu od 52 posto, dok je u prvom mjesecu mjerenja podrška politici Vlade Zorana Milanovića iznosila 69,3 posto. Drugim riječima, najbolju startnu poziciju (gledano kroz potporu politici Vlade) imao je premijer Zoran Milanović, nešto nižu aktualni premijer Plenković, a najslabiju premijer Orešković.
Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u prvom mjesečnom istraživanju ona iznosi 21,9 posto, što je zamjetno manje u odnosu na 30,5 posto koliko je zabilježeno u prvom mjesečnom istraživanju za Vladu T. Oreškovića, ali i nešto više od udjela protivnika politici koju je zabilježeno za Vladu Z. Milanovića koja je u prvom mjerenju u mandatu iznosila 17,4 posto. Udio neodlučnih u odnosu prema politici Vlade Andreja Plenkovića u prvom mjerenju iznosi 14,7 posto (prema 17,5% u odnosu prema politici Vlade T. Oreškovića, odnosno 13,4% prema politici Vlade Z. Milanovića). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u prvom mjesečnom mjerenju je dobila “mršavu” trojku s prosječnom ocjenom od 2,62. Najvišu startnu ocjenu zabilježila je Vlada Z. Milanovića s 3,1 dok je ona kojoj je na čelu bio T. Orešković u prvom mjesečnom mjerenju zabilježila 2,41. Ove razine ocjene mogu biti i pokazatelj razine očekivanja građana prema različitim Vladama RH, odnosno dubine “medenog mjeseca”. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,67) i Mosta (3,13), dok je najniža zabilježena među glasačima stranke Pametno (2,0) i Živog zida (2,13).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,22 (prema 3,16 iz studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u prvom mjesečnom mjerenju u ovom sazivu, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,44.
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: afere s mesom i mesnim prerađevinama u trgovačkim lancima što je najvažnija tema za 35,2 posto hrvatskih građana/građanki. Porezne promjene i ovaj su mjesec u vrhu zanimanja hrvatskih građana (ovaj put s izborom od 12,6 posto prema prošlomjesečnih 11,2 posto). Još se jedna tema zadržala među vodećim i ovaj mjesec – iseljavanje iz Hrvatske što je najznačajnija tema za 8,6 posto građana/građanki (prema prošlomjesečnih 10,8 posto). Tri su teme zabilježila izbor veći od 5 posto: posjeta premijera Plenkovića Ukrajini i zatezanje odnosa s Rusijom kao posljedica te posjete (7,8 posto), dobri ekonomski pokazatelji (6,7 posto), ali i dugotrajna ekonomska kriza u zemlji (5,3 posto). Tri su teme zabilježile izbor veći od 3 posto: finale Davis-ovog kupa u Zagrebu i poraz protiv Argentine (4,8 posto), pobjeda Donalda Trumpa u izborima u SAD-u (4,7 posto), izbor Davora Bernardića za novog predsjednika SDP-a (3,9 posto). Ostale su teme s izborom manjim od 3 posto.
