Dubravka Jurlina Alibegović istaknula je da je cilj javne uprave da efikasno i kvalitetno pruža uslugu građanima i gospodarstvu, ali uz što nižu cijenu.
Bivša ministrica javne uprave Dubravka Jurlina Alibegović za N1 komentirala je Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koje je prestavio potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić.
VEZANE VIJESTI
“Strategija razvoja javne uprave donesena je 2015. i ustrojio ju je Sabor u lipnju 2015. Nakon donošenja, napravljen je Akcijski plan za provedbu Strategiju razvoja javne uprave i usvojen je na zadnjoj sjednici vlade Zorana Milanovića. Za jedan takav složeni strateški dokument važno je da ima potporu i pozicije i opozicije. Treba podsjetiti da većina ipak nije bila za Strategiju. U tom trenutku HDZ je bila opozicija i dobar dio HDZ-a nije dignuo ruku za Strategiju. To su građani zaboravili. U 9. mjesecu donesen je Akcijski plan. Nakon toga je formirana Vlada Tihomira Oreškovića i ja sam postala ministrica uprave. Naša zadaća bila je da se taj Strateški plan implementira i provodi. Kako je on bio preduvijet za korištenje dijela EU fondova, i to za dio učinkovitosti ljudskih potencijale i razvoj javne uprave, Europska komisija je imala određene primjedbe. Mi kao Ministarstvo uprave zajedno s MInistarstvom rada i mirovinskog sustava, koje je bilo operativno tijelo za koordinaciju tih poslova, napravili smo reviziju Akcijskog plana i upućen je u svibnju ove godine Europskoj komisiji. Komisija je tražila jaku političku podršku da se Akcijski plan provodi. Svi znamo da je pala Vlada i došli su novi izbori. Europska komisija je i dalje tražila jaku političku potporu da se Strategija povodi. Formiranjem vlade Andreja Plenkovića i odlukom da je ministar uprave istovremeno potpredsjednik Vlade šalje se poruka da je reforme javne uprave jako važno”, kazala je.
Na pitanja što je dosad napravljeno, Jurlina Alibegović je rekla: “Iza toga napravljeno je još niz aktivnosti vezano uz pripremu podataka i informacija koji će poslužiti za jednu detaljnu analizu na temelju koje će se donijeti daljnje reformske mjere i pravci reforme u javnoj upravi”.
Upitana je li joj ponuđeno mjesto ministrice u Vladi Andreja Plenkovića i može li svojim znanjem pomoći, odgovorila je: “Mogu pomoći puno. Moje istraživačko iskustvo je značajno. Jedna od tema kojom se bavim je vezano uz javnu upravu te financijske aspekte uprave. Znanstveni i stručni rad u Ekonomskom institutu sigurno mogu pridonijeti. Na mjesto potpredsjednika Vlade izabran je ministar uprave. Željelo se izabrati političara, a ne stručnjaka i znanstvenika na to visoko političko mjesto”.
“Voljela bih vjerovati da je Hrvatska zrelo društvo koje želi svojim građanima i gospodarstvu pružati kvalitetne usluge. Brojne zemlje za vrijeme globalne ekonomske krize krenule su u reformske procese. Reforme su ubrzale baš nedostatak javnih sredstava i potreba da se opreznije upravlja javnim novcem. Niz zemalja je provelo reformske pomake. Jedna od zemalja s kojima se Hrvatska se ne želi uspoređivati jest Albanija, koja je smanjila broj svojih lokalnih jedinica. Od broja jedinica lokalne samouprave i od broja javnih tijela važnija je kvaliteta koju oni prožaju građanima i gospodarstvu.
Prema istraživanju koje je radio Ekonomski institut kako pobuditi gospodarski rast u RH, uspoređivane su zemlje Unije. U RH je rezultat da je za jedinicu uloženih imputa dobijate 0,8 jedinice rezultata. Prosjek Eu je jedinica imputa jednaka jedinici rezultata. Najefikasnija javna uprava je u Irskog gdje za jedinicu imputa dobijete 1,4 jedinica rezultata. Javna uprava u Hrvatskoj je dvostruko neučinkovitija nego u Irskoj. Cilj je da javna uprava bude efikasna i daje što kvalitetniju uslugu uz što nižu cijenu”, pojasnila je bivša ministrica javne uprave.
“Naše iskustvo u Ekonomskom institutu, radili smo s lokalnim jedinicama, jedan kohezijski faktor postoji ako su načelnici iz iste političke opcije. Onda je suradnja moguća. Na duži rok, ako se političke opcije ne mijenjaju, onda se vide konkretni rezultati. Otok Krk je jedan od rijetkih primjera pozitivne suradnje općina i grada. Grad Krk i šest općina na otoku surađuju u pružanju svih lokalnih javnih usluga – od predškolskog odgoja, preko vodoopskrbe do vatrogasaca”, istaknula je.
“Dobrovoljno organiziranje zajedničkih lokalnih javnih usluga je moguće. Zakon pruža tu mogćnost, no to nijedna lokalna jednica se nije spojila i pružila uslugu s drugom lokalnim jednicom. Druge zemlje daju finacijske poticaje za zajedničko pružanje usluga. To mora pružiti središnja razina vlasti”, upozorila je.
“Teško mi je komentirati sadašnje odnose, kako funkcionira sadašnja Vlada. Treba znati da je to jedna Vlada koja ima svoj program za iduće četiri godine, gdje su istaknuti programski ciljevi. Voljela bih vjerovati da Vlada funkcionira kao jedan tim i da će gospodin Plenković sa svojim potpredsjednicima i ostalim članovima Vlade ustrajno na tome raditi. Ukoliko nema timskog rada i zajedničke želje da se ciljevi ostvare, onda zaista ta Vlada ne može biti uspješna. Predsjednik Vlade Orešković je imao volju, želju, interes i znanje i poticao je članove svoje Vlade da vrlo odgovorno rade u svom resoru. Imao je i volje i vremena da o svakoj temi bude informiran. Nažalost, politika je presudila”, prenijela je svoje iskustvo djelovanja u prošloj vlasti.
“Došla sam na poziv Mosta, razgovarala sam s gospodinom Oreškovićem i oni su cijenili moje znanje i iskustvo u području javne uprave. Došla sam kao znanstvenica i kao ekspertkinja. To je bilo priznanje meni osobno, mojoj instituciji iz koje sam došla i mojim suradnicima”, dodala je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
