Zbog neprimjereno duge stanke u svojem radu, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju bio je prisiljen prijavu protiv ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića vezanu uz plagiranje, zaprimljenu još u veljači 2011., uzeti u razmatranje tek koncem 2016., priopćilo je u utorak to tijelo.
U priopćenju ocjenjuju kako su pritisci kojima je Odbor posljednjih mjeseci izložen usmjereni na ostvarivanje političkih interesa i ambicija pojedinaca i interesnih grupacija.
Povodom prijave četvorice znanstvenika koji su Barišića optužili za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u jednom svojem članku, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio je na sjednici 21. prosinca 2016. odluku prema kojoj je ocijenio kako je prijava djelomično opravdana te utvrdio da je Barišić, ne navodeći izvore, preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera.
VEZANE VIJESTI
Barišić je na to reagirao tvrdnjom da je prijava pravodobno riješena, te ocijenivši kako njezino “neosnovano naknadno” stavljanje na dnevni red Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju predstavlja neetičnu zloporabu toga tijela u svrhu političkih obračuna.
U priopćenju koje potpisuje predsjednik Odbora Ivica Vilibić, ističe se kako to tijelo nije djelovalo u razdoblju od 2011. do 2014., jer je Sabor propustio imenovati njegove članove. Budući da bi zanemarivanje zaostalih predmeta predstavljalo kršenje etičkih principa na kojima se temelji njegov rad, Odbor ih je odlučio riješiti u redovitoj proceduri.
“Etika i moral ne poznaju pojam zastare. Upravo zbog toga, kao i zbog neprimjereno dugog interregnuma u radu, Odbor je preuzeo rješavanje zaostalih predmeta zaprimljenih u prethodnom razdoblju, a koji do sada nisu razmatrani zbog nepotpune primopredaje predmeta između sadašnjeg i prethodnog saziva Odbora”, pojasnio je.
O prvom od tih predmeta, a riječ je o prijavi dr. sc Tomislava Bracanovića, dr.sc. Pavela Gregorića, dr. sc. Tomislava Janovića i dr. sc. Davora Pećnjaka protiv ministra Pave Barišića, Odbor je donio odluku na redovitoj 22. sjednici, prema kojoj je temeljem čl. 112. st. 4 i st. 7 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, jednoglasno utvrdio kako je prijava “djelomično opravdana”, te je utvrdio “kršenje čl. 8. st. 3 Etičkog kodeksa OEZVO-a od strane prof. dr. sc. Pave Barišića u smislu ‘plagiranja – prepisivanja ili preuzimanja ideja, misli i riječi drugih autora’ bez navođenja izvora podataka”.
Međunarodni priručnici za pravila naknadnih ispravaka
“Odbor ovdje naglašava da se predmetno mišljenje temelji isključivo na međunarodnim standardima propisanim od strane Povjerenstva za etiku u publiciranju (Committee on Publication Ethics), kao i međunarodnih priručnika koji definiraju pravila naknadnih ispravaka već objavljenih znanstvenih radova (npr. Chicago Manual of Style). Svim znanstvenicima, a napose urednicima časopisa, trebao bi biti poznat instrument korekcije objavljenog teksta ‘Erratum’ ili ‘Errata corige’, koji upućuje autore na način ispravljanja već objavljenih znanstvenih radova, što u navedenom predmetu nije bio slučaj”, napominje Vilibić.
Četvorica znanstvenika prijavu protiv Barišića podnijela su 11. veljače 2011., tvrdeći kako je u svojem članku na engleskom jeziku “Does Globalization Threaten Democracy”, objavljenom 2008. u časopisu Synthesis philosophica, plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora, pri čemu nije naveo autore.
“Uvažavajući ‘pravila, tj. posebnosti predmetne akademske discipline vezano uz konvenciju, stil i očekivanja načina citiranja objavljenih djela’ (čl. 8. st. 3 Etičkog kodeksa OEZVO), OEZVO smatra prijavu opravdanom u dijelu koji se odnosi na preuzimanje dijelova komentara Stephena Schlesingera objavljenog u elektronskom mediju, bez citiranja tog izvora u predmetnom članku prof. dr. sc. Pave Barišića”, stoji u odluci Odbora, priloženoj uz priopćenje.
Osim obimnog dodatnog posla, Odbor je, preuzimanjem rješavanja zaostalih predmeta, uvučen u aktualne sukobe unutar hrvatskog političkog, istraživačkog i akademskog prostora, čijoj kulminaciji upravo svjedočimo, upozorava Vilibić u priopćenju.
Uskoro objava mišljenja Odbora
“Temeljni principi rada ovog saborskog Odbora, koji propituje etiku i moral djelovanja pojedinaca i institucija u specifičnom segmentu društva, jesu: legalnost, stručnost, neovisnost i nepristranost. Nažalost, posljednjih smo mjeseci svjedoci pokušaja narušavanja tih principa, a zbog ostvarivanja partikularnih političkih interesa i ambicija pojedinaca i interesnih grupacija unutar akademske zajednice”, upozorava. Neetični pokušaji ometanja rada, pa i dezintegracije samog Odbora, dosegli su razinu nezabilježenu u cjelokupnoj europskoj praksi, tvrdi.
Naglašavajući važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, sadržanim u Etičkom kodeksu Odbora, kao i u Etičkim kodeksima sastavnica sustava znanosti i visokog obrazovanja, Odbor poziva institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da promptno i adekvatno sankcioniraju dokazana kršenja etičkih kodeksa, kao i da ulože napor u uklanjanje pretpostavki za takvo ponašanje.
Medijska instrumentalizacija pojedinih slučajeva i sama predstavlja oblik etički neprihvatljivog ponašanja, upozorava nadalje u priopćenju, naglašavajući važnost poštovanja procedure prijavljivanja i rješavanja takvih predmeta.
Sukladno odredbama Poslovnika o radu te praksi prethodnog saziva, Priopćenje za medije Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kao i Mišljenje Odbora u predmetu Barišić, bit će objavljeno na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje (https://www.azvo.hr/hr/odbor-za-etiku).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
