Gostujući u programu N1 Televizije mirovnjak Gordan Bosanac istaknuo je kako bi Europska unija trebala usvojiti solidarne mehanizme pomoći i zaštite migranata, a ne jačati represivni aparat. Također se osvrnuo na jačanje desnih stranaka u svijetu, kao i najavu da se uvodi vojna obuka u Hrvatsku.
Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije komentirao je današnji neformalni sastank zemalja EU na Malti, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Vidimo duboku podjelu unutar same EU po pitanju migracija. Strah kojeg imamo jest da će se prije konsenzus izgraditi oko represivne, nego oko solidarne politike. Ako se konsenzus i izgradi oko represivne politike, to je nož u leđa Europskoj uniji.
Dugoročno to ugrožava samu ideju projekta Europske unije”, istaknuo je.
Bosanac je ponovio kako tzv. Balkanska ruta nije zatvorena.
VEZANE VIJESTI
“Balkanska ruta, kao i druge rute ulaska u EU, i dalje su aktivne. Nemaju taj veliki intenzitet, ali ljudi kontinuirano pristižu na prostor EU i pokušavaju ući na prostor Unije. Vrlo važno je legalizirati tok migracija, zato se danas ovaj summit koncentrira na krijumčarenje ljudi.
Jesu li mjere koje će se uvesti kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi suprotne konvencijama za traženje azila i međunarodne konvencije”, naglasio je kako bi se zemlje Europe trebale koncentrirati na pomoć i zaštitu ljudima koji bježe od rata, a ne ih kriminalizirati i ostavljati u praznom prostoru.
Komentirajući brojne optužbe na račun hrvatske policije koja je navodno bila nasilna prema tražiteljima azila, Bosanac je rekao: “To je sada interna stvar MUP-a. Oni će raditi unutarnju istragu, imaju 30 dana da nam kažu što su pronašli. Nakon toga možemo tražiti unutarnju kontrolu da ponovno pregleda situaciju, ako i tada nismo zadovoljni – onda se možemo obratiti građanskom nadzoru, kojeg smo i ranije kritizirali. Možemo se sada šaliti da policija ima 45 dana da prikrije svoje pogreške. Bilo bi vrlo učinkovitije da smo od početka imali neki građanski nadzor policije. Nadam se da će ministar Orepić raditi i na tome”.
Poanta je integrirati izbjeglice
Na pitanje je li Hrvatska spremna za primiti tražitelje azila i azilatne, mirovnjak je odgovorio: “Situacija će se pogoršavati. Sve više ljudi će dolaziti u RH, ali naša infrastruktura nije spremna. Naša infrastruktura je spremna za 200 ili 300 ili 400 tražitelja azila. Međutim, kada usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama, tamo su ljudi u mnogo goroj situaciji. Vječna tema je integracijske politika – činjenica da tražitelji azila ili azilanti nemaju besplano učenje hrvatskog jezika je nevjerojatna. To bi bila bolja investicija nego uvođenje vojnog roka”.
“Ljudi bježe od načelno jednostavnog rješenja koje je teško provesti, a to je da što prije integriramo ljude koji bježe od rata, treba im dati priliku da se realiziraju kao ljudska bića u novim okolnostima. Oni isto žele raditi i pomoći”, istaknuo je koje je rješenje.
Međutim, Hrvatska je za izbjeglice i dalje samo tranzitna destinacija.
“Točno je da većina ljudi želi ići prema Zapadnoj Europi, što govori nešto o nama. Da sam ja političar, pitao bi se kako da učinim svoju zemlju atraktivnijom. Ta načelna logika da su izbjeglice opasnost je vrlo ozbiljna i opasna. Istraživanje je pokazalo kako je primarni strah građana EU strah od migracija. To je nešto na čemu se treba raditi. Ektremne stranke su uzele temu migracija kao svoju kovnu temu. Mislim da je to neodgovorno, uzeli su tu temu kako bi raspirivali strahove”, upozorio je.
‘Trump je početak kraja ove sulude populističke politike’
Upozorio na opasnost od lažnih vijesti te dodao kako sve vijesti moramo provjeravati jer se i na njima gradi jedna kampanja protiv izbjeglica.
“Kao da smo zaboravili da to ne može biti održivo. Pitanje je kada će se ta politika vratiti kao bumerang u glavu desnih birača koji su zaboravili da desne politike dokidaju solidarnost i postat će žrtve takve politike. Dobit od tih politika trenutačno će imati nacionalne stranke u svojim državama”, kazao je.
“Bojim se da su brojne politike svjetskih lidera dovele do ovoga. Mi danas više nemamo ratove koji ne traju 4 ili 5 godina. Oni traju godinama. Uvijek se šalim da ratovi najčešće traju 4 godine, od ’41. do ’45, ’91 – ’95. Trebaju nam novi i hrabri lideri koji mogu vratiti situaciju natrag. Današnji lideri koji su danas izabrani na temelju straha – nisu ti lideri. Trebamo čekati ljude koji imaju hrabrost preokrenuti politiku”, smatra Bosanac.
Bosanac se osvrnuo i na izbor Trumpa i njegove prve poteze.
“To je ispod svake civilizacijske razine. Sada me zanima kako podržati ljude u Americi koji se bude i ustaju protiv Trumpa. Mislim da kritika Trumpa prvotno treba ići iz Amerike, sekundarno od svijeta jer američke politike utječu na sve nas. Mislim da je ovo početak kraja ove sulude populističke politike. Mislim da će je Trump dovesti do krajnosti”, istaknuo je.
‘Ministar obrane je ostao zarobljen u 90-ima’
Upitan kako gleda na najavu uvođenja vojne obaveze, Bosanac je rekao: “Ta ideja se vraća jednom godišnje. Krenulo je s predsjednicom i njezinom predizbornom kampanjom, zabrinjavajuće je da je premijer prigrlio. Mi mislimo da je to potpuno štetna i problematična ideja – ideja sijanja straha da nas uvijek može napsati neprijatelj koji nikada ne spava. Ničemu ne služi taj strah. Imao sam priliku razgovarati s ministrom obrane. Stekao sam dojam da je vrlo otvoren za razgovor i nije isključiv. No, moj dojam je da je on ostao zarobljen u 90-ima. Imam problema kada se rat ide romantizirati”.
“Mislim da se izletilo s tom izjavom. Sada su već na otvorenoj livadi i svi pucaju po njima, a oni se moraju obraniti”, dodao je.
“Ratovi se vode na potpuno drugačije načine. Ne daj Bože da nekome padne na pamet odgovoriti na terorističke napade vojskom. Već smo vidjeli kako je to završilo. Nedostaje nam lidera koji trebaju razmišljati suvrememeno. Pojačajte obrazovanje, tako dižete sigurnost, a ne militarizacijom društva”, naglasio je.
Plenkovićevo zagovaranje vojne obaveze, dok je sam izbjegao služenje vojnog roka, Bosanac je komentirao: “Dvostruki standardi. To nije vjerodostojno. Mislim da to njega neće odagnati od te ideje. Vidjeli smo kako se Plenković postavio kada su ga suočili s činjenicama oko Pave Barišića, on to shvati kao destibilizaciju Vlade. On se brani i zatvori: ‘JNA je bila sotonska vojska, dobro da nisam ni bio tamo’. Dugoročno si tako radi štetu”.
Bosanac je podsjetio na istraživanje iz 2006. godine kada je većina mladih odbila vojni rok.
“Nismo došli do istraživanjima koja podržavaju uvođenje vojnog roka. 90-e su gotove. RH u Ustavu ima zakon koji omogućava prigovor savjesti, i imate još dva zakona koja zakonski ne ostavlja previše prostora da se dokine prigovor savjesti”, dodao je i istaknuo kako će CMS obrazovati mlade kako iskoristiti priziv savjesti ukoliko dođe do uvođenja vojne obaveze. Osim toga, ukoliko se uvode vojna obaveza, Bosanac tvrdi kako se mora uvesti i civilno služenje iste, što je dodatni trošak.
Komentirao je i MORH-ov upitnik o novačenju koji je završio u školama.
“Vrlo neugodna informacija za MORH. Kako je moguće da dokumenti MORH-a, bez znanja MORH-a, cirkuliraju po školama. Nadam se da će se pravobraniteljica za djecu uključiti u ovaj slučaj te da će MORH provesti istragu”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
