U N1 studiu gostovao je Hrvoje Japunčić, burzovni analitičar. Komentirao je zabrinjavajuće stanje u Agrokoru i moguća rješenja problema.
Pojasnite nam ovu situaciju, koliki su dugovi Agrokora?
VEZANE VIJESTI
Tri su osnovne grupe. Direktni kreditori. U drugom slijedu su vrjednosnice. Agrokor ima četiri vrijednosnice. I treća velika izloženost je ona naspram dobavljača. To kad se zbroji je velika brojka. Sa zadnjim dostupnim podacima dug je bio oko 49 mlrd. kuna. Direkta izloženost kreditima i obveznicama je 26 mlrd. kuna, a 16 je za dobavljače. Ostalo je druga vrsta dugovanja.
Jedan od velikih segmenata je preuzimanje Mercatora. On je sam po sebi imao veću zaduženost. Možemo reći da od 2014. je ta strana na pasivi povećana.
Zašto je iduća godina ključna za Agrokor?
Stjecanjem Mercatora Agrokor se odlučio na poseban vid financiranja i obveze dolaze na naplatu sljedeće godine u lipnju. Ta obveza bi trebala biti izvršena do 1. ožujka, a radi se o 500 milijuna eura i to je ono nešto što je vrlo značajno u potrebama refinanciranja za sljedeću godinu. I neki drugi oblici kreditiranja koji su bili ugovarani su se vezali na taj rok od 1. ožujka iduće godine. Ako ne bi to bilo izvršeno neke druge bi obveze postale važeće.
Što se tiče ovih izvora iz obveznica, njihova dospijeća su sa 2019. ili 2020. godinom, ali komapnije gledajući na kretanja kamata, gledaju da godinu unaprijed zatvore neko refinanciranje ili otplatu. Zato je ta sljedeća godina izuzetno bitna.
Je li bankrot Agrokora doista nemoguć?
Ako gledamo prizmu velikih kompanija iz zapadne Europe ne mogu se s tim složiti. Naravno, ako kompanija postane ne samo nelikvidna nego i nesolventna. Da, to je onda to. Vidimo to iz prakse zapadnoeuropskih tžišta.
Kakva je uloga države u ovom trenutku?
Osim zakonodavnog okvira u nekoj situaciji ili mogućnosti da se ide u najgori scenarij, aspekt države možemo komparirati s primjerom Parmalata u Italiji gdje je država na neki način intervenirala jer je puno dobavljača bilo vezano na Parmalat.
Ivan Vrdoljak spomenuo je garancije države. Na što je mislio?
Teško je reći. U prijašnjim slučajevima država je bila garant u brodogradnji i drugim sektorima. Je li to dopušteno trebalo bi vidjeti kao i pitanje utjecaja takve garancije na javni dug.
Je li izlazak na burzu rješenje?
Apsolutno, da. Dionice Agrokora kao matice nisu prisutne na međunarodnom i domaćem tržištu kaprtala. To je jedan od mogućih rješenja. Agrokor itekako sadrži vrijednosti – od udjela zemljišta, proizvodnih pogona… To je jedna od vrlo izglednih opcija, ali pitanje je tajminga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
