CRO Demoskop: Da su danas izbori Živi zid bi ušao u Sabor

[caption id="attachment_945387" align="alignnone" width="750"]

Laburisti bili prva stranka koja je bila organizirani izraz tog dijela biračkog tijela. Ovo se protestno klatno prije godinu dana počelo prebacivati prema ORaHu (koji su tako i izgurali Laburiste iz Europskog parlamenta), a sada se migracija odvija u smjeru Živog zida. Za sada je potencijal tog dijela biračkog tijela oko jedne četvrtine što predstavlja vrlo zanimljiv izborni potencijal.

Savez za Hrvatsku nije uspio preživjeti HDZ-ovu organizaciju

Drugi se zanimljiv proces odvija na desnom krilu političkog spektra. Hrvatska zora, pa i Savez za Hrvatsku, nisu izdržali mobilizaciju HDZ-a u susret predsjedničkih izbora. Teško je predvidjeti budućnost kako stranke (Hrvatska zora), tako i koalicije (Savez za Hrvatsku) u svjetlu dva izborna neuspjeha (naprije europarlamentarni, pa sada i predsjednički izbori). Politički sukob i podjela koja se odvija pod svjetlima predsjedničkih izbora značajno sužava prostor ovoj koaliciji i teško je za očekivati da će HDSSB, kao stožerna stranka te koalicije, izdržati provjeru vlastitih interesa u koaliciji u kojoj gube (dijelom i identitet, ali i izbore).

Da su izbori provedeni od 2. - 5. siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost 52-56%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 29,3 posto glasova (prema 26,7 posto iz prosinca). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 23,5 posto (prema 21,9 posto prije mjesec dana). ORaH je za sada na trećem mjestu s izborom od 10,2 posto (u prosincu 14,6 posto), dok je na četvrtom mjestu Živi zid (7%) koji je po prvi put uvršten u mjesečno istraživanje političkih preferencija.

[caption id="attachment_948592" align="alignnone" width="750"]

Na petom se mjestu nalazi HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,4 posto (2,8% u prosincu), a slijede HSS s 2 posto, HDSSB s 1,7 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: Hrast (1,4%), HSP AS (1,3%), HSP (1,1%), HSLS (1,0%), IDS (0,9%), HSU (0,9%), Hrvatska zora (0,8%), NL Milana Bandića (0,8%), NL Ivana Grubišića (0,6%) i NS Reformisti (0,5%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,5 posto. Zabilježeno je i 11,6 posto neodlučnih.

Predsjednik Josipović je najpozitivniji hrvatski političar

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 33 posto (prema 31,2 posto iz prosinca), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 25,9 posto na drugom mjestu (u prosincu 24,8%).

Slijede stranačka lista OraH koja je s 11,4 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 15 posto. Živi zid je na ovoj ljestvici zabilježio udio od 7,8 posto, dok je Savez za Hrvatsku s izborom od 3,9 posto na petom mjestu (prije mjesec dana 7,1 posto). Hrvatski laburisti su s izborom od 1,7 posto, a NL Milana Bandića 1,2 posto. Na začelju ove ljestvice su NL Ivana Grubišića i NS Reformisti (po 0,6%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,7 posto, uz 12,3 posto neodlučnih.

[caption id="attachment_948597" align="alignnone" width="750"]

Predsjednik Josipović je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 25,6%, dok je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović na drugom mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 11,3 posto.

Mirela Holy drži treće mjesto s izborom od 10,3 posto, a slijede dva europarlamentarca: Andrej Plenković (4,1%) i Tonino Picula (3,7%). Sudjelovanje u predsjedničkim izborima pogurali su izbor Ivana Vilibora Sinčića za najpozitivnijeg hrvatskog političara koji s izborom od 3,7 posto drži šesto mjesto. Četvrti kandidat u nedavnom prvom krugu izbora, Milan Kujundžić, nalazi se tek na 13. mjestu s izborom od 0,7 posto. Tako je njegova vrlo agresivna kampanja, a njome uzrokovan i loš izborni rezultat, negativno utjecala na njegovu stranku, koaliciju a i na nhegov doživljaj (kako na pozitivivnom tako i na negativnom polu). Među deset političara na ljestvici pozitivnih doživljaja još su Josip Leko (3,2%), Ruža Tomašić (1,7%), te Tomislav Karamarko i Zoran Milanović (oba po 1,6%).

Najnegativniji političari su Karamarko i Milanović

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (31,3%) i Zoran Milanović (30,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 10,9%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sanader (4,9%), M. Kujundžić (2,2%), K. Grabar Kitarović (1,1%), V. Pusić (0,7%), M. Lovrić Merzel (0,7%) i S. Linić (0,6%).

[caption id="attachment_948602" align="alignnone" width="750"]

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, najčešći su izbor bili izbori za predsjednika Republike (42,5%). Gospodarska kriza je najvažnija tema mjeseca za 25,1 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi prosvjed branitelja ispred Ministarstva (12,1%). Još je šest događaja zabilježilo izbor iznad 1 posto: pad cijena goriva i rasprave o sporoj korekciji cijena u Hrvatskoj (6,4%), prosvjedi radnika zbog neisplate plaća (2,0%), proslava Božića-poruka kardinala Bozanića (1,7%), uhićenja Rena Sinovčića (1,3%), zahtjev Haškog tužiteljstva za povratkom Šešelja u haški zatvor (1,1%) i afera sa službenim automobilom ministra Varge (1,0%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.

Vlada RH bilježi potporu 20,4 posto hrvatskih građana/ki, dok vladinu politiku ne podržava 64,7 posto građana uz 14,9 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 1,96. Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj je rad dobilo 2,09.

[caption id="attachment_948607" align="alignnone" width="750"]

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.