Prvi predsjednik Fonda za privatizaciju Ivan Penić pred saborskim je istražnim povjerenstvom za Agrokor u utorak, kako je istaknuo, “decidirano, s indignacijom odbacio insinuacije" da je predsjednik Franjo Tuđman ili bilo tko drugi ikada pokušao na njega utjecati u procesu privatizacije.
Također se nije složio s tvrdnjama prethodnog svjedoka Stjepana Mesića da se ništa nije moglo privatizirati bez Tuđmana, Borislava Škegre i Ivića Pašalića. Negirao je i stajališta da je čitav proces privatizacije bio nepošten ili nepravedan.
Na pitanje misli li da je privatizacija od 1993. do 1995. bila poštena, kazao je da je čitav proces imao manjkavosti. “Ali ne prihvaćam ni u snu, ni po cijenu života, da je cijeli proces bio kriv, bilo je onih koji nisu privatizaciju odradili do kraja pa smo ih mi prijavljivali, ili oni koji nisu svu imovinu unosili u elaborat, ali čitav proces u kojem je sudjelovalo par desetaka tisuća ljudi ne smatram da je bio nepošten ili nepravedan,” rekao je.
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je da je njegov gard bio dovoljno dobar da ga čuva od utjecaja, pa i Tuđmanovih. Kazao je da ga je “jedanput predsjednik pozvao zajedno sa Škegrom i rekao da mu se ljudi iz dijaspore žale da mogu slabo participirati u pretvorbi i privatizaciji”, te da su mu odgovorili da “oni teško mogu doći do kredita, nego neki drugi koji mogu dati hipoteke, mogu steći garancije i koji su toliko dobro organizirani, da mogu teže parirati”.
Rekao je i da nije poznavao Antu i Ivicu Todorića jer ih nikakve poslovne ili bilo kakve druge veze nisu upućivale jedne na druge. S Ivicom Todorićem sreo se samo jednom na njegov zahtjev kada je bio zainteresiran za Podravku, ’94. ili ’95. te dodao da kasnije nikada nije dao ni pismo namjere. “A moje je mišljenje bilo da bi Podravka mogla kupiti Agrokor prije nego Agrokor nju”, ustvrdio je Penić.
Nije se mogao sjetiti nijedne privatizacije vezanu uz Agrokor. Rekao je samo da je preuzimao Belje u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora 1998. godine kao ministar unutarnjih poslova na molbu Jacques-Paul Kleina pa su prije završetka mirne reintegracije on i Vladimir Šeks išli u borbenom vozilu preuzeti papire, imenovati upravu i direktore. “Žao mi je što je Belje završilo u Agrokoru, ono je dovoljno veliko da bude samo kao i Podravka”, ustvrdio je.
Nije znao ni detalje oko kupnje Jamnice 1992. godine, samo je dodao da je “Jamnica obnovljena i odmah počela raditi s 300 radnika, što je bilo strašno puno za općinu Pisarovinu, a većina ljudi je gledala pozitivno da se Jamnica obnovila, da je počela raditi i da su ljudi dobili posao”.
Nije odgovorio ni na pitanje je li mu što bilo sumnjivo pri Agrokorovoj kupnji Zvijezde 1993. i još nekoliko tvrtki 1994. godine, nego je članove Povjerenstva uputio na iščitavanje elaborata “koji su debeli i ne može sve pamtiti”.
Što se Konzuma tiče, Penić je odgovorio da je rješenje za Konzum doneseno 1992. godine, a da je on u Fond došao 1994. godine, tako da mu ni taj proces nije pobuđivao sumnju.
Na pitanje zna li kako je Agrokor stekao većinski udio u Zvijezdi, Penić je odgovorio općenito, opisujući “opširne pretvorbene procese u kojima je aktivno sudjelovalo barem 30.000 ljudi”, uz konstataciju da se “konkretnog slučaja ne sjeća”.
Odgovarajući na pitanje o drugoj izmjeni Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća koja je omogućila tzv. torbarenje i prodaju dionica ispod cijene, Penić je kazao da je svakako puno transparentnije da se dionice prodaju na burzi te se pohvalio da je “u njegovo vrijeme burza proradila njegovom zaslugom”.
Smatra da je bilo nemoralno tako kupovati dionice, ali da su to trebali vidjeti drugi organi i osuditi.
Nakon kraćeg natezanja s članovima Povjerenstva, ocijenio je i da je bilo nepravedno i nemoralno založiti imovinu tvrtke koja se tek namjerava kupiti. Kazao je i da ne vidi propust Fonda za privatizaciju u tome što se, kako je glasilo pitanje, privatizacija Konzuma provodila mimo zakona, uz klasično torbarenje. To pitajte druge sudionike, poručio je Penić i rekao da je predsjednik Upravnog odbora Fonda tada bio Borislav Škegro.
Na kraju je kazao da je dok je bio ministar unutarnjih poslova bilo prijava za pretvorbene i privatizacijske malverzacije i da je uvijek inzistirao da se procesuiraju. Jedna od takvih je bila za Plavi podrum, rekao je i dodao: “Ne sjećam se je li bilo prijava za Agrokor, da je bilo, budite uvjereni da bih ih proslijedio DORH-u.”
