Iz udruge Prijatelji životinja podsjećaju da vlasnici pasa imaju obavezu mikročipiranja svojih ljubimaca još od 2004. godine, no procjenjuje se da je oko 30 posto pasa zbog neodgovornosti vlasnika bez čipa.

Do 30. lipnja 2018. godine lokalne zajednice odnosno njihovi komunalni redari imaju obavezu provjeriti jesu li svi psi na njihovu području mikročipirani – stoji u novom Zakonu o zaštiti životinja koji je stupio na snagu krajem listopada.

Mikročip, piše Novi list, otkriva podatke o skrbniku životinje, kao i podatke o obavljenoj kastraciji, cijepljenju životinje i slično.

“Nužno je stati na kraj onima koji ne čipiraju pse ne samo radi zaštite životinja i ljudi nego i radi značajnog smanjivanja sredstava koje lokalne zajednice moraju izdvajati za zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje pasa zbog onih koji su napustili pse”, upozoravaju Prijatelji životinja.

Građani su dužni komunalnom redaru dokazati da su ispoštovali svoje zakonske obveze i mikročipirali psa, a komunalni redar može provjeriti očitanjem mikročipa vjerodostojnost navedenog u dokumentima. Veće sredine već su krenule u kontrole koje su najavile uz pomoć lokalnih medija i letaka upozorenja.

Takve akcije redovito rezultiraju time da mnogi građani odluče izvršiti svoju obavezu pa veterinari nakon svake takve akcije bilježe značajan porast mikročipiranja pasa.

Prema dosadašnjem iskustvu, kažu Prijatelji životinja, vrlo mali broj građana, oko tri posto, radi probleme komunalnim redarima jer su svjesni da ponovni dolazak s policijom povlači i za njih znatno veće sankcije te je u većini slučajeva dovoljno napomenuti da mikročipiranje stoji 90 kuna, a kazna za nemikročipiranje i do 6.000 kuna, podsjeća Novi list.